Zamašnjak budućih revolucija

„Napredak i razvitak čovječanstva bitno ovise o domišljatosti. Najvažniji je proizvod stvaralačkog uma izum.“ Tim je riječima, u autobiografskoj knjizi Nikole Tesle iz 1919. My Inventions – u nas prvi put pod naslovom Moji pronalasci, objavljenoj 1977. pod egidom Školske knjige – izumitelj najbolje sažeo svoja promišljanja kreativnog uma, nastavljajući kako je njegov konačan cilj „potpuno ovladavanje nad prirodom i iskorištavanje njenih sila za potrebe čovječanstva, što je težak zadatak izumitelja koji se često pogrešno shvaća i nedovoljno nagrađuje.“

Izložba u Tehničkom muzeju donosi bogatu bibliografiju o Nikoli Tesli

Teslina avangarda

Godina je 2023. i, unatoč stalnoj mijeni svijeta, malo se što u percepciji izumitelja promijenilo, pa Tesline riječi o znanstveniku koji golemu kompenzaciju pronalazi u zadovoljstvu koje pruža njegov rad i u spoznaji da je pojedinac iznimne sposobnosti bez kojeg bi vrsta već odavno propala u teškoj borbi protiv nemilosrdnih elemenata i danas odzvanjaju nevjerojatnom suvremenošću. Naravno, prostor „borbe“ danas se širi na virtualne i digitalne sfere, a „nemilosrdni elementi“ nisu više samo prirodne sile nego i (potencijalno pogrešno rabljene) nove tehnologije. Važnost izumiteljskog rada, stoga, možemo pratiti u kontinuitetu, a malo bi što od današnjih tehnoloških dosega bilo dohvatljivo, ili uopće zamislivo, da nije bilo velikoga kreativnog uma iz maloga ličkog mjesta Smiljana.

Ostavština Nikole Tesle nadahnuće je za nove generacije izumitelja

Stoga, iako se avangarda kao pojam preuzet iz vojne tehnologije referira ponajprije na pravac u književnosti i umjetnosti, naziv izložbe Nikola Tesla – avangarda znanosti II što ju Tehnički muzej Nikola Tesla postavlja u povodu osamdesete godišnjice izumiteljeve smrti, nikako nije pogrešan. Osim što vremenski kolidira s onom umjetničkom, Teslina je avangarda istinska prethodnica gotovo svemu što danas poznajemo. Tako je i izložba, autorice Kristine Kalanj uz stručnu suradnju Renata Filipina, postavljena oko sedam najvažnijih Teslinih izuma na području elektrotehnike i mehanike. Prema riječima njezine autorice, cilj izložbe komuniciranje je znanstvenih ostvarenja Nikole Tesle i avangarde njegova znanstvenog istraživanja usmjerena boljitku čovjekove stvarnosti, kao i pobuditi djelovanje znanstvene misli i mašte u pojedincu i razvijati umijeće mnogostruke primjene znanja iz područja tehnike i znanosti. Posebnost joj leži u tome što, premda Tehnički muzej sa zainteresiranom javnošću primarno komunicira izlažući predmete tehničke baštine, izloške ovog puta čine isključivo knjige iz knjižnične zbirke muzejske knjižnice. Jedina je to muzejska knjižnica za znanost i tehniku u Republici Hrvatskoj, od posebne važnosti jer, osim građe o muzejskim zbirkama i aktivnostima, prikuplja i čuva i pisanu baštinu uz povijest i razvoj tehnike i tehnologije te povijest i razvoj tehničkih znanosti u vezi s industrijom i proizvodnjom, a građu putem tematskih izložba prigodno predstavlja javnosti.

Autobiografska knjiga Nikole Tesle objavljena 1977. u izdanju Školske knjige

Nakon uspješne i posjećene izložbe Nikola Tesla – avangarda znanosti, postavljene 2016. u čast davanja izumiteljeva imena Muzeju, organizatori su odlučili ponovno, najprije uz muzejske Dane Nikole Tesle, a potom uz nadolazeće manifestacije Noć knjige i Festival znanosti, postaviti edukativnu, informativnu i promotivnu izložbu 32 bibliotečne jedinice koje predstavljaju lik Nikole Tesle i njegovo izumiteljstvo i znanost kroz najrelevantniju građu prikupljenu u fondu.

Vizionarske misli

Kao najvažniji izumi Nikole Tesle tako su istaknuti sustav višefaznih struja i okretno magnetsko polje, izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije, Teslin transformator, rasvjeta s pomoću visokofrekvencijskih struja, sustav bežičnoga prijenosa radiosignala i energije, teleautomatika te Teslina turbina.

Snimio Zvonimir Ambruš

Izložba je osmišljena u povodu osamdesete obljetnice Tesline smrti

Knjižnična se građa i pisana baština s Teslinom kreativnom energijom isprepleću i kroz vizionarske misli što ih izložene publikacije sadržavaju i prenose posjetiteljima. Kristina Kalanj tako s ponosom ističe da izložbu otvara njemačko izdanje djela autora Thomasa Commerforda Martina Nikola Tesla’s Untersuchungen über Mehrphasenströme und über Wechselströme hoher Spannung und Frequenz iz 1895, objavljena, dakle, još za Teslina života, što stoji kao primjer pisane kulturne baštine o razvoju tehničkih znanosti. Naći će se, ondje, također i publikacije koje pokrivaju tematiku Teslina života i djela u izdanju Muzeja Nikole Tesle u Beogradu, koji baštini izniman skup pisane ostavštine i dokumentacije te tematike, a autorica napominje da zapostavljena neće biti ni izdanja njihova Muzeja – 2019. objavljena dvojezična edukativno-promotivna publikacija za djecu i mlade Nikola Tesla Marijane Borić i ilustratora Manuela Šumberca, čiji je cilj na edukativan i zabavan način upoznati djecu predškolske i školske dobi s odrastanjem i životom Nikole Tesle i njegovim doprinosom znanosti. „Literaran tekst ove monografije“, dodaje Kristina Kalanj, „zasnovan je na stvarnim podacima iz Teslina života te dočarava njegovo djetinjstvo, osobnost i manje poznate detalje, a na kraju se nalazi i izumiteljev životopis napisan prema uzusima znanstvenih biografija s kronologijom otkrića kojima je stekao svjetsku slavu. Zbog edukativnog karaktera, ova publikacija jedna je od fokusnih točaka na izložbi.“

Kreativna energija
za buduće generacije

Na izložbi će se, također, moći pronaći katalog izložbe Nikola Tesla – The Man Who Lit Up The World, koja je, u organizaciji Tehničkog muzeja, postavljena u više zemalja svijeta poput Francuske, Italije i Finske, kao i katalog izložbe Teslin svjetski sistem u organizaciji zagrebačkog Tehničkog muzeja i beogradskog Muzeja nauke i tehnike iz 2018.

„Moramo istaknuti“, zaključuje autorica, „monografiju Moji pronalasci. Dvadesetih godina prošlog stoljeća Teslu je uredništvo časopisa Electrical Experimenter zamolilo da u nastavcima opiše svoj život i rad. Na temelju je tih tekstova i nastala spomenuta knjiga, kao Teslina autobiografija. U njoj je mnoštvo njegovih avangardnih misli i Muzej se njome koristi kao podlogom za oblikovanje tematskih edukativnih radionica, kao i kratkom dramatiziranom Teslinom biografijom autora Drage Rubina iz 1953. te originalnim scenarijem za film Krste Papića Nikola Tesla. Početkom prošle godine producirane su i četiri videoprezentacije dramskih izvedbi polaznika naše edukativne radionice te su objavljene i na našim mrežnim stranicama.“

Najbolji je to način da se avangarda Tesline misli prelije i u nove generacije te nekog među njima ohrabri u pokušaju predvođenja budućih revolucija.