Knjižničari PREPORUČUJU

Elif Shafak, Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela

Kad je netko imao priliku dvaput održati TED-govor, onda je to zasigurno netko tko ima nešto važno reći. Kao što sama kaže, Elif Shafak cijeli svoj život brani prava žena, manjina, demokraciju i slobodu govora te u knjigama nastoji dati glas onima koji glasa nemaju. Nagrađivana je britansko-turska književnica, finalistica nagrade Booker, autorica knjiga – njih osamnaest od čega jedanaest romana – prevedenih na pedeset jezika.

Hena com, Zagreb, 2020.

U njezinoj bogatoj biografiji između ostalog stoji da ju je 2017. časopis Politico proglasio jednom od dvanaest osoba koje svijet čine boljim mjestom pa vrijedi provjeriti kako gleda na svijet danas, kad je epidemija u prvi plan gurnula nešto što je postojalo i prije, ali se možda nije toliko isticalo. Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela kratak je esej o svijetu obilježenu podjelama, patnjom i nepravdom u kojem autorica kroz svoje životno iskustvo ukazuje na emocije koje su svima zajedničke i neugodne: razočaranost, zbunjenost, tjeskoba, ljutnja i apatija. Ako u njoj i ne pronađu odgovore na svoja pitanja, čitatelje će zasigurno potaknuti na razmišljanje, ponajprije o tome želimo li se vratiti na stanje kakvo je bilo prije pandemije i je li to bilo doista normalno.

Željka Horvat-Vukelja, Magdalenina knjižnica na kotačima

Autorica Željka Horvat-Vukelja priča priču o mladoj knjižničarki koja sa svojim bibliobusom obilazi mala mjesta, gdje nastoji privući stanovnike da se učlane u knjižnicu, a to joj i uspijeva u svim selima osim u jednom – Zadnjem Selu. Kako stanovnici Zadnjega Sela nisu zainteresirani za čitanje, knjižničarka Magdalena u bibliobus učlanjuje jednoga psa, a zahvaljujući njemu i knjizi koju je Magdalena za njega odabrala jedan stariji čovjek prisjeća se svog djetinjstva i mladosti, a vječno zaposleni mještani polako počinju dolaziti u bibliobus, učlanjivati se i posuđivati knjige za sebe, djecu i unuke.

Izd. Knjižnica i čitaonica
Fran Galović, Koprivnica, 2020.

Kroz toplu, edukativnu priču najmlađi čitatelji i članovi njihovih obitelji imaju priliku saznati i naučiti čemu služi bibliobus i na koji način funkcionira knjižnica na kotačima. Osim toga, saznaju i zašto je važno čitati: jer – kako autorica na kraju zaključuje – knjige usrećuju! Priču Željke Horvat-Vukelja oživile su tople, koloristički bogate ilustracije s mnoštvom veselih detalja koje potpisuje Andreja Živko.

Manu Larcenet, Brodeckov izvještaj

Strip napravljen prema nagrađenom romanu Phillipea Claudela uvodi nas i vizualno u mračnu povijest poslijeratnog doba, kad je sve što je „drugo i drukčije“ jednostavno neprihvatljivo. Pod izvrsnim kistom crtača Manua Larceneta, koji crno-bijelom tehnikom i teškim potezima dobro ocrtava težinu poslijeratnog doba, nastao je maestralan strip. Glavni lik, Brodeck, vratio se u selo nakon što je rat proveo kao zatočenik u logoru i trudi se nastaviti živjeti što je mirnije moguće. Jednoga dana u selo dolazi živopisan stranac – Anderer odnosno Drugi. Cijelo je selo uznemireno strančevim dolaskom te među seljanima raste napetost i strah, koji kulminiraju divljačkim ubojstvom pridošlice, o čemu Brodeck radi zapisnik.

Gradonačelnik Brodecku na kraju govori „Ja sam pastir, Brodeck. Stado računa na mene da udaljim opasnost… A od svih opasnosti najstrašnije je pamćenje… Ti to znaš jer se svega savršeno sjećaš… Sjećaš se previše toga.“ Nakon toga gradonačelnik spaljuje Brodeckov zapisnik… Svima nam je ubojstvo neprihvatljivo i nemoralno, ali kad pojedinac u masi jasno ne izrazi svoje mišljenje i pristane na mišljenje mase, zapitamo se koliko smo kao pojedinci jaki da se možemo oduprijeti mišljenju većine.