O mladom Kranjčeviću

Stručnost, strukturiranost, aktualnost članaka i jasna misao vodilja u svih je trinaest autora i autorica u novom broju časopisa Matice hrvatske Hrvatska revija vrlo naglašena. U unutar 64 stranice tako će se ponešto naći o ranim godinama života i rada Sil­vija Strahimira Kranjčevića, Big Bangu, hrvatskim tragovima u Sočanskom bojištu, ali i 250. obljetnici plemenite šumarske struke.

Glasoviti hrvatski znanstvenik Daniel Denegri u povodu stote obljetnice Einsteinove teorije relativnosti donosi zanimljiv članak u kojem pojašnjava genezu modela Big Banga i temelje kozmologije – egzaktne znanosti koja se temelji na širokoj opservacijskoj i eksperimentalnoj bazi, a ne filozofskim i teološkim spekulacijama.

Njegov članak ukazuje na brzi znanstveni napredak te nas podsjeća kako je znanost, prakticirana metodično i sustavno, nevjerojatno mlada aktivnost u povijesti čovječanstva. U mjerama svakodnevnoga čovjekova života 250. obljetnica šumarske struke u Hrvatskoj nije zanemariva. Igor Anić, Miroslav Harapin i Davorin Kapec u člancima ističu bogatstvo, ljepotu i rasprostranjenost hrvatske šume, kojoj prijeti nekontrolirana sječa, neadekvatna zaštita, a poseban je problem i zapuštenost mnogih privatnih šuma, posebice u Zagrebu. U tom duhu ne iznenađuje i slabo poznavanje jednog od brojnih bojišta Prvoga svjetskoga rata, onoga kod Soče. U svojevrsnoj putopisnoj reportaži Boris Blažina i Filip Hameršak ističu kako je na tom području po nekim procjenama samo s prostora unutar današnjih hrvatskih granica poginulo oko 60.000 vojnika.

Još je jedna obljetnica i tema broja Hrvatske revije: 130 godina rođenja velikoga S. S. Kranjčevića. Ovaj put Filip Kozina osvrnuo se na Kranjčevićeve mladenačke radove i analizirao u njegovoj prvoj objavljenoj pjesmi Zavjet i zbirci Bugarkinje elemente pravaštva. Kozinu nadopunjuje Dubravko Jelčić opisujući stanje mladoga književnika i njegov 22-godišnji plodonosni boravak u Bosni i Hercegovini. Zanimljiv uvid u odnos Kranjčevića i Matoša kao učitelja i učenika iz feminističke perspektive, a na temelju pjesama Djevojčici mjesto igračke i U maskiranoj gomili, donosi Andrea Milanko.

Valja istaknuti osvrt Poline Korol’kove o prvoj ruskoj monografiji o povijesti hrvatske književnosti, novu zbirku poezije Anke Žagar te uvod u stvaralaštvo skladatelja Franje Dugana. Da se jezikom može prikazati fascinacija zbiljom, kao što ističe Strahimir Primorac, svjedoči i roman Nadam se da je najgore prošlo Ratka Cvetnića koji se također može pročitati u ovom vrlo zanimljivom broju Hrvatske revije.