Nagrađeni matičari

Nagrade Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dodijeljene su 29. travnja na svečanoj sjednici u povodu Dana HAZU-a i 155. obljetnice Akademijina utemeljenja, u prisutnosti brojnih visokih državnih dužnosnika, predstavnika vjerskih zajednica, kulturnih i drugih institucija, članova Akademije, medija te druge zainteresirane javnosti.

Književni povjesničar i teoretičar Antun Česko dobitnik je nagrade u području književnosti za monografiju Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije u izdanju Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske iz Dubrovnika, dok je profesorica španjolske i hispanoameričke kulture sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i glavna urednica Matičine Hrvatske revije Mirjana Polić Bobić nagrađena za knjigu Kalifornijski zapisi oca Ferdinanda Konšćaka iz Družbe Isusove. Eduardu Marušić-Paloki nagrada je uručena za rad koji daje teorijsko opravdanje matematičkog modela toka kroz tanko područje, Tvrtku Korbaru za članak o kataklizmičkom cunamiju nastalu udarom asteroida prije 66 milijuna godina (područje prirodnih znanosti i matematike), dok je Lovorka Grgurević nagrađen za otkriće enzima BMP1 u cirkulaciji kod bolesnika s kroničnom bolesti bubrega (medicinske znanosti). Bojan Marotti nagradu je dobio za dvosveščano djelo Značenje nadslovaka u Vitezovićevu Lexiconu (filološke znanosti), a u području likovnih umjetnosti nagrađen je Dragan Damjanović za izložbu Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole, dok je Davorin Kempf nagrado dobio za djelo Simfonijski stavak za orgulje i orkestar. Draganu Kovačeviću pripala je nagrada za važna znanstvena postignuća u proizvodnji mesnih proizvoda (područje tehničkih znanosti).

Osvrnuvši se na Akademijinu povijest, njezinu važnost čuvara identiteta te bogatu djelatnost u protekloj godini, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić rekao je kako je od osnutka 1861. do danas Akademija izdala 6135 edicija što „treba biti ponos svake nacije“. Ujedno je istaknuo važnost Akademijine međunarodne aktivnosti, kao i njezine odgovore na aktualna društvena pitanja – izjave kojima se Akademija oglasila o temama od nacionalnog i strateškog značenja, dok kao jedan od Akademijinih prioriteta vidi mlade.

Prigodnim govorom obratio se i akademik Željko Reiner, koji je toga dana bio u dvojakoj ulozi – akademika te predsjednika Hrvatskoga sabora. Reiner je naglasio da je od prvih dana postojanja Akademija slijedila temeljne ideje biskupa Jurja Strossmayera. Ugled, osim na tradiciji i golemu iskustvu, HAZU temelji na kriterijima objektivnosti, nadstranačkom pristupu znanosti, obrazovanju i kulturi.

Nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća HAZU dodjeljuje od 1993, a dosad je nagrađen 221 znanstvenik i umjetnik, uz koje staju i ovogodišnji dobitnici. Potpredsjednica Odbora za nagrade akademkinja Koraljka Kos u obrazloženju nagrada istaknula je kako je Českova monografija, objavljena u povodu 150. obljetnice Kranjčevićeva rođenja, nastala kao rezultat autorova nastojanja da u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu okupi svoj istraživački rad o Kranjčeviću. Glavno je dostignuće Českove knjige novo, moderno, teorijski utemeljeno čitanje Kranjčevićeve poezije. „Njegova knjiga, uvjerljiva i u sintetskom i u analitičkom dijelu, jedno je veliko ZA za Kranjčevića. Njegova monografija pjesnika ne arhivira i ne gura ga na prašnjave police već ga kanonizira, a to znači da ga čini sastavnim dijelom velike priče o onom najboljem što hrvatska književnost ima i čime se može ponositi. Monografija je važan doprinos hrvatskoj znanosti o književnosti“, stoji između ostalog u obrazloženju nagrade.

U ime nagrađenih govor je održala Mirjana Polić Bobić, dok su u glazbenom dijelu nastupili maestro Orest Shourgot na najvrjednijoj hrvatskoj violini Guarneri King iz 1735. te Domagoj Guščić na glasoviru.