Časopis bez premca

Prije nekoliko godina akademik Krešimir Nemec rekao je kako je Forum pravi barometar hrvatskoga književnog i kulturnog života. Riječima glavnog urednika časopisa nema se što dodati jer je od svoga postanka 1961. do danas Forum bio mjesto sastajanja i slobodnoga govora. Forum je spajao hrvatsku kulturu sa svijetom, donoseći priloge naših književnika i obavještavajući svijet o nama, dajući pritom prostora da svjetske aktualnosti zahvaljujući prevoditeljskom radu dođu do hrvatske kulture. Novi trobroj Foruma (1–3/2016) na tristo stranica u prepoznatljivim žutim koricama donosi raznolike tekstove, koji čitateljima različitih preferencija daju priliku da pronađu nešto za sebe.

Forum s razlogom otvara članak Dubravke Oraić Tolić koji se bavi Vukovarom kao temom u hrvatskoj književnosti i umjetnosti na prijelazu 20. u 21. stoljeće. Autorica jasnim stilom obrazlaže različite reakcije autora na susret s vukovarskom tragedijom, ne ostavljajući pritom svoju analizu samo u okviru tradicionalne umjetnosti, nego preispitujući i popularnu kulturu. Zanimljiv je i zaključak: „Djela nastala o Vukovaru u vrijeme opsade i okupacije grada do mirne reintegracije (1991–1997) pripadaju u svijetlo (optimistično) ratno pismo: trauma je prevladana vjerom u mir i slobodu. Djela o Vukovaru nastala u progonstvu ili u vrijeme mirne reintegracije (nakon 1997) pripadaju tamnom (kritičkom) poratnom pismu: trauma je neprevladana i ponovo se vraća.“ Uz temporalni utjecaj, autorica upozorava na zakonitosti unutar medija koje su oblikovale umjetničke naracije.

Forum i u ovom broju nastavlja tradiciju donošenja prijevoda velikih svjetskih književnih imena te onih malo manje poznatih. Od velikih svjetskih književnika Mirko Tomasović donosi prijevod Danteova Tridesetog pjevanja. Treba pohvaliti Forumov pristup kod prevođenja stranih autora koji su relativno nepoznati hrvatskoj javnosti, naime, uz svoje prijevode Tonko Maroević, Luko Paljetak i Tvrtko Klarić kraćom su informativnom bilješkom upoznali čitatelja s autorom čije su tekstove preveli. Maroević nas upoznaje s katalonskim pjesnikom Josepom Vicençom Foixom i njegovom poezijom turobne atmosfere koja s pravom nosi ime Sam i žaloban. Luko Paljetak iz sredine 14. stoljeća donosi Osam pjesama velškog nacionalnog barda Dafydda ap Gwilyma, satiričnih, duhovitih i autoironičnih, koje daju pravo Anthonyju Conranu što je Gwilyma nazvao „Charliejem Chaplinom njegova vremena“. Tvrtko Klarić upoznaje nas s poezijom Errija De Luce, pjesničkog nasljednika Jacquesa Préverta. Središnji dio Foruma posvećen je proznim tekstovima domaćih autora Dubravka Detonija, Stanislave Aras i Miroslava Mićanovića.

Krešimir Nemec u svom članku izuzetno je zanimljivo opisao odnos nobelovca Ive Andrića prema Zagrebu, gradu u kojem je objavio prve knjige i doživio prve uspjehe. Ambivalentan odnos Andrića prema Zagrebu, s jedne strane, i Hrvatskoj u cjelini s druge, Nemec oblikuje na temelju Andrićeve biografije i korespon­dencije, te izjava i odnosa prema hrvatskim i zagrebačkim umjetnicima. Sanja Šostarić i Cvijeta Pavlović u svom tekstu predstavile su analizu recepcije francuskoga pisca Paula Bourgeta u Hrvatskoj, koji je s vremenom pao u zaborav, ali čija se recepcija sve više revitalizira. Pozornost treba skrenuti i na tekst Žarka Paića, nazvan Duša u doba tehno-bestijarija. Zagrebački hajdegerijanac piše s panoramskim pogledom, baratajući iscrpnim znanjem o književnosti, kulturi i filozofiji, a zbog osebujna jezgrovitog stila treba uložiti truda da bi se razumio. Paićev nas tekst upućuje kako se ideja čovjeka više ne može održati na istim osnovama i razinama kao što je to bilo u 20. stoljeću, prije Gillesa Deleuzea. Stipe Botica u ovom se trobroju Foruma javlja s analizom epitafske prakse na hrvatskom području, a Milko Valent u drami Brutalno cvijeće progovara o želji i cijeni emancipacije. Na scenu postavlja lik Nine Horvat, žene koja je primorana na tjelesnu i duhovnu prostituciju kako bi se emancipirala od siromaštva i obiteljskog nasilja.

Od vremena kada je Marijan Matković bio urednik na kraju časopisa nalazi se Kronika. Dobra tradicija nastavlja se i u ovom, odličnom broju, u kojem Forum donosi nekoliko kritičkih analiza knjiga te kulturnih događaja.