Masovni odaziv i zanimljiva raznolikost

Festival fotografije Photodays ove je godine organiziran treći put. Festival je zamišljen kao dvodnevno događanje u izložbenim prostorima, ali i na ulicama i trgovima Rovinja, a pokrenut je u svrhu popularizacije medija fotografije, dodjele nagrada za najuspješniju hrvatsku fotografiju nastalu tijekom protekle godine u raznim kategorijama, kao i proglašenja nagrade za životno djelo. Natječaj za razne kategorije stvaralaštva objavljuje se početkom godine, a međunarodni ocjenjivački sud odabire finaliste (po tri autora u svakoj kategoriji) i pobjednike. Uz bogat izložbeni program organiziraju se i radionice, predavanja te savjetovanja (pregled fotografskih portfolija), kojima je cilj produbiti vještine i znanja, ukazati na aktualna kretanja u suvremenoj fotografiji, te tako Rovinj pretvoriti u središte fotografske umjetnosti.

Ovogodišnje izdanje Photodaysa održano je 4. i 5. lipnja, a bogati izložbeni program dostupan je publici tijekom mjeseca. Uz izložbu finalista natječaja predstavljena je i samostalna izložba Renca Kosinožića, kojem je posthumno dodijeljena nagrada za životno djelo. Izložba iz ciklusa Južna Amerika otkriva nam jedinstvenu ljepotu krajolika tog kontinenta, koji je Kosinožić proputovao na motoru 2007. Izložba Hrvatska novinska fotografija 2009. predstavila je sto fotografija koje bilježe hrvatsku svakodnevnicu, u više tematskih cjelina. Treba istaknuti izložbu Portret na fotografiji XIX. i XX. stoljeća. Walter Liva odabrao je fotografije iz arhiva talijanskoga Centra za istraživanje i arhiviranje fotografije, kojima možemo pratiti razvoj teme portreta od nastanka fotografije do kraja 20. stoljeća u radovima klasika svjetske fotografije (E. Steichen, A. Stieglitz, R. Avedon, C. Beaton, D. Lange, F. Capa, H.C. Bresson…). Odabrao je i nekoliko fotografija koje su nastale na našem tlu, primjerice fotografije istarskih sela i Rovinja, nastale 1922. (P. Scheuermeier) i Tita kako igra šah u špilji na Visu 1944. (J. Phillips). Izložba Tijela, predmeti i njihova slika kratki je pregled probranih erotskih fotografija iz zbirke Brane Koviča. Neke smo već imali prilike vidjeti u Novigradu, prošloga ljeta, a dojmljive kompozicije svjetskih majstora fotografije (H. Newton, R. Gibson, N. Goldin, S. Taylor-Wood, N. Araki…), koje pamtimo iz najvažnijih pregleda fotografskih monografija, promatraču nude dodatne mogućnosti čitanja.

U želji da fotografiju vidi što veći broj posjetitelja, postavljena je velika izložba na otvorenom, pa su brojni šetači rovinjskih trgova i ulica razgledavali fotografije odabranih suradnika agencije Cropix i Pixel, fotografije regionalnog časopisa Refoto, portala Fotozine, kao i fotografije podmorja, objedinjene izložbom pod naslovom Prijatelji mora. Radionice su teorijskim i praktičnim radom pokušale zadovoljiti raznolike interese mlađih praktičara – od radionice posvećene fenomenu i kreativnim mogućnostima camera obscura, preko tema modne, portretne i mrtve prirode, do radionica o podvodnoj fotografiji, videosnimanju i računalnoj obradi slike. Veliko zanimanje pobudila je i nagradna fotoruta u kojoj su se sudionici imali priliku natjecati za vrijedne nagrade, fotografiranjem na različitim lokacijama grada. Svjetski poznat fotograf Andrea Klarin (član žirija prošlogodišnjeg natječaja) na Crvenom je otoku vodio snimanje modnog editoriala koji će biti objavljen u kolovoškom izdanju Glorije GLAM.

Ivana Hengl, Stepenice

Panel-diskusija Aktualna kretanja u fotografiji od galeristike do komercijalne industrije okupila je stručnjake i priznate praktičare iz regije i ponovno skrenula pozornost na poslovične poteškoće na koje nailazi fotografija u Hrvatskoj. Bez postojanja privatnih kolekcionara fotografije, specijaliziranih muzeja fotografije te komercijalnih fotogalerija nije moguće fotografiju pozicionirati na hrvatskom tržištu, niti je ponuditi svjetskom tržištu.

Izložba finalista natječaja te proglašenje i dodjela nagrada središnji su događaj festivala. Članovi ocjenjivačkog suda (predsjednica Helena Srakočić Kovač, Dubravka Osrečki Jakelić, Natalija Bajrić i Walter Liva) selektirali su deset tisuća fotografija pristiglih na natječaj, od više od 650 autora, te su dodijelili ove nagrade: Stanko Abadžić (izdavaštvo), Ivana Hengl (arhitektura), Tom Dubravec (ljudi), Dinko Cepak (multimedija), Mladen Šarić (mrtva priroda), Petra Mrša (akt), Romano Decker i Dejan Kutić (moda), Dinko Neskusil (priroda), Petar Trinajstić (slobodna tema) i Ana Peraica (profesionalni koncept), dok je Antoniju Broniću uručena izvankategorijska nagrada za novinsku fotografiju. Fotografije finalista bit će uvrštene u fundus Muzeja za umjetnosti i obrt, pa će tako muzealizirane postati dio hrvatske kulturne baštine.

Veliki odaziv na natječaj treba tumačiti izvrsno vođenom medijskom kampanjom, kao i velikim brojem praktičara fotografije, koji su stasali u devedesetim godinama 20. stoljeća, nakon otkrića digitalnoga fotoaparata. Velika dostupnost, pristupačne cijene uređaja, jednostavnost uporabe i velike mogućnosti računalnih alata u fazi postprodukcije, učinili su digitalni fotoaparat uređajem za masovnu uporabu. Slabost festivala nedovoljan je odaziv hrvatskih uglednih fotografa, koji ne pokazuju dovoljno zanimanja za sudjelovanje u tako masovno prihvaćenoj i raznorodnoj manifestaciji. Stoga ne treba čuditi ako nagradu u nekoj kategoriji dobije autor potpuno nepoznat fotografskoj zajednici, uz bok profesionalcu. Zanimljivo će biti za nekoliko godina napraviti analizu kakve je rezultate polučila nagrada na ovome festivalu te kako se odrazila na dalji razvoj i rad tih autora. U tom smislu, nategnuto je nagrađene radove smatrati najboljim dostignućima u hrvatskoj fotografiji nastalim u prethodnoj godini, iako im se ne može osporiti izvrsnost.

Tom Dubravec , Rugby

Jedna od slabosti manifestacije način je prezentacije radova finalista natječaja. Naime, ona ne pokazuje uvažavanje autorskog pristupa i kompleksnosti cjelokupnoga vizualnog potencijala djela. Fotografije odabrane da se natječu u završnici printane su i oblikovane na istovjetan način pa se doimlju kao panoi komercijalne namjene. Unatoč postojećim slabostima, potrebno je čestitati uspješnoj organizaciji i svježini u osmišljavanju raznovrsnih programa te slojevitosti cijele manifestacije, koju priprema malobrojan tim entuzijasta. Uz jaču potporu fotografske zajednice i stručnjaka, festival bi u budućnosti mogao ostvariti dio postavljenih ciljeva.