KNJIŽEVNI GLOBUS

SAD – Debitantski roman Paula Hardinga Tinkers, čija radnja prati priču dvije generacije u Novoj Engleskoj, dobitnik je Pulitzerove nagrade za književnost u kategoriji beletristike, dok je u kategoriji povijesti pobijedila knjiga o ekonomskoj krizi 1929.

Lords of Finance Liaquata Ahameda objašnjava kako su predsjednici središnjih banaka SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Njemačke uzrokovali svjetsku krizu. Ahamed je 25 godina bio investicijski bankar, a između ostaloga radio je i za Svjetsku banku. Književne nagrade, vrijedne po 10.000 dolara, predane su u još četiri kategorije: T. J. Stiles nagrađen je za biografiju Corneliusa Vanderbilta The First Tycoon, a David E. Hoffman u kategoriji publicistike za The Dead Hand, knjigu o mehanizmima Hladnog rata. Za pjesništvo je nagrađena Rae Armantrout s Versed, a Tom Kitt i Brian Yorkey u kategoriji drame za projekt Next to Normal.

Dodijeljene nagrade Commonwealtha

VELIKA BRITANIJA – Britansko-indijski autor Rana Dasgupta dobitnik je 10.000 funti vrijedne Književne nagrade Commonwealtha za roman Solo, dok je nagrada za prvi roman dodijeljena Australki Glendi Guest za Siddon Rock.

Rođen u Kentu, a trenutno nastanjen u New Delhiju, 38-godišnji Dasgupta u svom drugom romanu prati životnu priču ostarjelog Ulricha, koji studira u Njemačkoj, a zatim igra važnu ulogu u bugarskoj industrijalizaciji, prije nego što posljednje dane provede sam u raspadajućem stanu u Sofiji. Dobitnica u kategoriji debitanata, Glenda Guest, istražuje pak učinak Drugoga svjetskog rata na mali grad u Australiji. Nagrada Commonwealtha osnovana je 1987, a dobitnici u kategorijama romana i prvog romana biraju se s popisa regionalnih pobjednika iz Afrike, Kariba, Kanade, Južne Azije te Jugoistočne Azije i Pacifičkog ruba.

Objavljen treći dio Frischevih dnevnika

ŠVICARSKA – Uz kritike prijatelja švicarskog pisca Maxa Frischa, devetnaest godina nakon njegove smrti objavljen je i posljednji dio njegovih dnevnika, pod naslovom Entwürfe zu einem dritten Tagebuch (Nacrti trećeg dnevnika).

Kopiju rukopisa pronašla je 2009. Frischeva tajnica Rosemarie Primault, iako je sam Frisch prije smrti 1991. uništio original. U dnevničkim zapisima koji pokrivaju 1982. i 1983. godinu tada 71-godišnji Frisch bavi se temama poput vlastitog starenja, života s trideset godina mlađom partnericom Alice Locke-Carey, opadanja kreativnosti, ali i političkim pitanjima. Dio kritike smatra da zapisi, za razliku od već objavljenih dnevnika koji pokrivaju razdoblja 1946–49. i 1966–71, nisu trebali biti objavljeni. Pisac Adolf Muschg primjerice smatra da su tekstovi nedovršeni i stoga njihovo objavljivanje ne bi bilo u skladu s Frischevim željama.

Grass o zločinima nad Armencima

TURSKA/NJEMAČKA – Njemački nobelovac Günther Grass pozvao je Tursku da se pomiri s vlastitom proslošću i ispriča se Armencima za zločine počinjene u Prvom svjetskom ratu.

Kao i Njemačka, i Turska nosi težak povijesni teret, rekao je Grass prilikom posjeta Istanbulu, dodajući da je došlo vrijeme da Turska učini gestu sličnu spuštanju na koljena tadašnjega njemačkog kancelara Willyja Brandta u varšavskom getu 1970. U pokoljima i marševima smrti na kraju Osmanskog Carstva prema procjenama ubijeno je milijun i pol Armenaca, ali turska vlada do danas odbija ocjenu da se radilo o genocidu.

Objavljeni finalisti za Impac

IRSKA – Britanska autorica Zoe Heller jedna je od osmero finalista za Nagradu Impac, najunosniju svjetsku književnu nagradu, vrijednu 100.000 eura.

Autorica se na popisu našla s romanom The Believers, uz bok Britanaca Rossa Raisina s God’s Own Country i Roberta Edrica s In Zodiac Light, te Irca Josepha O’Neilla s romanom Netherland. Na popisu su i Gerbrand Bakker iz Nizozemske s The Twin, Christoph Hein iz Njemačke sa Settlement, Amerikanka Marilynne Robinson s Home i Francuskinja Muriel Barbery s The Elegance of the Hedgehog. Finalisti se biraju iz popisa od 156 romana napisanih ili prevedenih na engleski koji se nominiraju iz cijeloga svijeta, a dobitnik će biti objavljen 17. lipnja.