Kulturna kronika

Split, 12. svibnja Nakon Splita, Zagreba i Berlina, spomenik ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću, jednomu od najčitanijih latinista u Europi u 16. i 17. stoljeću, uskoro će biti postavljen i u Južnoj Americi. To je davna želja naših brojnih iseljenika, a postavljanje je dogovoreno početkom ove godine prigodom posjeta čileanskoga predsjednika Lagosa Escobara Republici Hrvatskoj.

Autor Marulićeva poprsja, koje će biti postavljeno u Punta Arenasu, na samu jugu Čilea, mladi je splitski akademski kipar Ante Strinić. Odluku o tome donio je peteročlani stručni žiri, nakon pregledavanja dvanaest radova prijavljenih na natječaj koji je potkraj ožujka raspisalo splitsko Gradsko poglavarstvo. Iako je ocijenjeno da sveukupna razina radova nije dovoljno kvalitetna, pa su dva člana struke bila suzdržana predlažući da se izabrano kiparsko rješenje doradi, poprsje slavnoga Marula, rad Ante Strinića, svečano će biti postavljeno u Punta Arenasu kao svjedočanstvo nazočnosti hrvatske zajednice u toj zemlji.

Govoreći o svome radu, Strinić je istaknuo da se nije nadanuo već postojećim javnim spomenicima s likom Marka Marulića, nego je slijedio vlastite ideje i vizije. »Po neke dodatne informacije otišao sam u Muzej grada Splita, gdje sam saznao da je Marul pratio modne trendove, odijevao se u rimskome stilu te da najvjerojatnije nije imao brkove, nego samo bradu. To su zanimljivi podaci koji su mi pomogli u razradi ideje«, izjavio je Strinić, napominjući kako njegov Marulić nosi šešir i, iako je riječ o poprsju, vidljivo je i pero koje nosi u ruci, kao prepoznatljiv znak pisca.

Poprsje najpoznatijega Splićanina svih vremena bit će postavljeno u Punta Arenasu u listopadu ili studenome ove godine, kada je predviđen službeni posjet hrvatskoga predsjednika Stipe Mesića Argentini i Čileu.

Blago NSK izloženo u Salzburgu

Salzburg, 16. svibnja Kao kulturnu senzaciju Austrijanci otkrivaju dio zagrebačke zbirke originalnih crteža (njih 35, nastalih 1712) ingenioznoga graditelja baroka Johanna Bernharda Fischera von Erlacha (Graz, 1656 — Beč, 1723) iz posjeda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljenu u Salzburškom baroknom muzeju (u prostorima nekadašnjeg zimskog vrta koji je naknadno pretvoren u muzej što ga je projektirao Erlach) na izložbi Nacrt i fantazija (Zwischen Entwurf und Phantasie). Grafička zbirka NSK posjeduje 79 originalnih crteža Fischera von Erlacha od ukupno 83 koje je taj majstor izradio za svoje poznato djelo Entwurf einer historischen Architektur, što se smatra pretečom historijsko-umjetničkog istraživanja arhitekture, a odlika mu je za ono doba rijetko objektivan stav prema pojedinim stilovima.

Erlachovi su crteži prošle godine bili izloženi u Muzeju Winckelmann u Stendalu kraj Berlina na izložbi pod naslovom Sedam svjetskih čuda, a osim u Salzburgu dva su crteža iz zagrebačke zbirke izložena u Muzeju Liechtenstein u Beču na velikoj izložbi koja je otvorena u ožujku, uz djela velikana poput Rafaela, Rubensa, Rembrandta i Van Dycka.

Završen festival radiodrame Prix Marulić

Hvar, 17. svibnja U crkvi Svetoga Marka u Hvaru dodjelom nagrada i svečanim programom završen je 8. međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić 2004, održan u organizaciji Dramskoga programa Hrvatskog radija, u suradnji s Europskom radiodifuznom unijom (EBU). Dodijeljeno je ukupno šest nagrada, po tri u kategorijama igrane i dokumentarne radiodrame. Međunarodni ocjenjivački sud pod predsjedanjem Johna Theocharisa iz Velike Britanije i Christiana Calona iz Kanade, koji su i uručili priznanja, prvu nagradu za igranu dramu, Grand Prix Marulić, dodijelio je drami Veseli momak Germand, Danskog radija, a u kategoriji dokumentarne drame australskom radiju ABC za dramu U studiju sanjajući. Prix Marulić, drugu nagradu, za igranu dramu dobila je BBC-eva drama Jezik cvijeća, a treću African Media Production sa sjedištem u Nizozemskoj za dramu Ne treba okrivljavati bogove (Kralj Edip). Druga nagrada za dokumentarnu dramu pripala je drami Jezik to ne može izraziti — Sufijski put, Radio Berlin Brandenburga, a treća finskom radiju YLE za dramu Klasik je bijeli zec iz mađioničareva šešira.

Nagrađenima za najbolje drame pripale su skulpture Svjetionik radiootoka i diplome, a dvama dobitnicima prvih nagrada, Grand Prix Marulić, i novčani dobitak od četiri tisuće eura.

Žiri je, kako je kazao direktor festivala Ljubo Pauzin, imao tešku zadaću iz golema broja izvrsnih, kvalitetnih radiodrama izabrati najbolje, jer pristigle su trideset i tri drame, od 27 produkcijskih kompanija iz 22 zemlje. No, naglasio je, mnogo je važnije što je na Festival stigao još veći broj odličnih radiodrama, koje je, bez obzira na jezične barijere, bio užitak slušati, što je i odlična pozivnica svima, i sudionicima i slušateljima, za iduću godinu.

Obilježen Svjetski dan muzeja

Zagreb, 18. svibnja Kao temu ovogodišnjeg Svjetskog dana muzeja ICOM-ov Savjet za muzeje i galerije pri UNESCO-u ove je godine odredio temu Muzeji i nematerijalna baština. U akciju obilježavanja Svjetskog dana muzeja (koji se obilježava od 1978) bilo je uključeno pedesetak hrvatskih muzeja, koji su za taj dan priredili velik broj izložaba, predavanja te poučnih radionica o važnosti muzeja. Komentirajući temu ovogodišnjega Svjetskog dana muzeja, Bianka Perčinić-Kavur, načelnica Uprave za zaštitu spomeničke baštine u Ministarstvu kulture, istaknula je da je ta tema bitna za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta svakoga naroda i države u vrijeme globalizacije, urbanizacije, industrijalizacije, turizma te gospodarskih i političkih previranja. UNESCO je prije dvije godine donio Konvenciju o zaštiti nematerijalne baštine, a do sada je na UNESCO-ov popis uvršteno 47 remek-djela nematerijalne kulturne baštine. Naši su muzealci za uvrštenje na taj popis predložili istarsku glazbenu ljestvicu i hrvatsko čipkarstvo Paga, Lepoglave i Hvara.

Obnovljena Kuća Bukovac

Cavtat, 18. svibnja Jedno od najvažnijih zbivanja u povodu Svjetskog dana muzeja bilo je otvaranje temeljito obnovljene rodne kuće slikara Vlaha Bukovca u Cavtatu. Javnosti su prvi put predstavljene restaurirane freske i zidne slike koje je slavni umjetnik oblikovao kao mladić, između dvaju putovanja u Ameriku. Kuća Bukovac registrirani je spomenik kulture s bogatim fundusom slika, crteža, izvornim pokućstvom i velikom dokumentacijom koju je ostavio jedan od začetnika hrvatske moderne umjetnosti.

Iako je Kuća Bukovac prvobitno planirana kao muzej cavtatske građanske kuće 19. stoljeća, zbog intimističkog ugođaja koji stvaraju freske kustosi su se odlučili za ambijentalni muzej koji će prikazivati njegov burni život. Stalni postav galerije slika bit će u umjetnikovu atelijeru, a prizemlje će poslužiti kao kulturno-galerijski centar Cavtata.

Rođen kao Vlaho (Biaggio) Faggioni, Bukovac je ponio prezime svoga djeda po ocu, pohrvativši ga 1877. godine, uoči puta u Pariz, u kojem je tijekom šesnaest godina, između ostaloga, studirao na Akademiji, pobirao pohvale na Salonima, s mnogo strasti udvarao mladim damama te »unajmljivao apartmane i zemljišta, kupovao i kupio kuću te se činilo da je na putu da se pretvori u Francuza«, kako napominje Igor Zidić, autor teksta u monografiji Vlaho Bukovac koja s mnogo pojedinosti ilustrira pustolovni život hrvatskog umjetnika koji je poslije Pariza živio u Zagrebu, Cavtatu, Beču i Pragu.

Krapinski pračovjek u digitalnom mediju

Zagreb, 19. svibnja Potpisivanjem ugovora između Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Agencije Art+Com u srijedu u Ministarstvu kulture zadovoljena je i formalna posljednja zapreka provedbi međunarodnog europskog projekta TNT (The Neanderthal Tools), u kojem će prema Protokolu 6. Europske unije sudjeluje i Hrvatska.

Projekt TNT, kojim rukovodi Art+Com agencija, obuhvaća prenošenje reprezentativne kulturne baštine u popularni znanstveni sadržaj digitalnih medija i razvoj vizualnoga simulacijskog sustava za suradničko istraživanje u stvarnom mediju.

Isto tako The Neanderthal Tools predviđa suradnju s uglednim austrijskim, njemačkim, francuskim i belgijskim muzejima specijaliziranim za trodimenzionalnu digitalizaciju i s časopisom »National Geographic«, digitalnu obradu paleontoloških nalaza te informatičku primjenu rezultata u istraživačke i popularno znanstvene svrhe. U Hrvatskoj bi se za takav način prezentacije, kako misle u Ministarstvu kulture, pripremio fundus krapinskoga pračovjeka za sve vrste multimedijskog predstavljanja. Snimanje bi počelo za dvanaest mjeseci, a za te potrebe Europska unija osigurala je 150.000 eura. Za projekt TNT predviđeno je 2 600 000 eura, a novac će između sebe podijeliti zemlje sudionice projekta.

Preminuo Dubravko Horvatić

Zagreb, 20. svibnja U Zagrebu je nakon duge i teške bolesti preminuo hrvatski književnik Dubravko Horvatić (Zagreb, 1939). Dubravko Horvatić završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a 1962. diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je jedan od utemeljitelja i prvi voditelj Galerije Studentskoga centra (1963/64), tajnik Društva književnika Hrvatske (1965) te urednik nekoliko listova i časopisa (»Modra lasta«, »Telegram«, »Hrvatski tjednik«).

Od 1972. do 1990. djelovao je kao profesionalni književnik. Godine 1990. ponovno se zapošljava kao urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, odakle 1995. odlazi u prijevremenu mirovinu. U Matici hrvatskoj bio je član Upravnoga odbora 1970/71, a od 1992. do 1993. potpredsjednik. Od travnja 1995. do listopada 1998. bio je glavni i odgovorni urednik »Hrvatskoga slova«. U književnosti se javlja 1959. Objavio je više od pedeset pjesničkih zbirka te proznih knjiga. Bio je član Društva hrvatskih književnika od 1962, a od 1968. do 1996. član je Hrvatskoga centra PEN-a.

Dobitnik je više književnih nagrada, među kojima su i nagrade Ivana Brlić Mažuranić(1987), Miroslav Krleža (1990), Tin Ujević(1996). Pojedine pjesme, novele i eseji prevedeni su mu na više od 25 jezika. Odlikovan je Spomenicom Domovinskoga rata, Redom hrvatskoga trolista i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Novi akademici HAZU

Zagreb, 20. svibnja HAZU je u četvrtak kasno navečer na izbornoj skupštini dobila šesnaest novih redovitih članova, osam dopisnih članova i sedam novih članova suradnika, dok je za trinaest članova suradnika obavljen ponovni izbor. Novim dopisnim članovima postali su Rainer Altherr iz Njemačke, Akito Arima iz Japana, Hedvig Hricak iz Sjedinjenih Država, Vjačeslav Vsevolodovič Ivanov iz Rusije, Herbert Mang iz Austrije, Zdravko Mlinar iz Slovenije, Wilfried Potthoff iz Njemačke i Andre Tuilier iz Francuske.

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin. Među nove članove suradnike ušli su Davor Krapac, Mladen Žinić, Dunja Brozović-Rončević, Josip Lisac, Višnjak Stahuljak, Radoslav Tomić i Tomislav Filetin.

50 godina Trešnje

Zagreb Svakodnevnim prikazivanjem po dvije predstave te nizom popratnih događanja Gradsko kazalište Trešnja od 1. do 13. lipnja obilježit će pedesetu obljetnicu rada, a sav prihod od ulaznica bit će doznačen ustanovi za rehabilitaciju djece s oštećenjima vida — Maloj kući. Prisjećajući se prve predstave tog kazališta, Crvenkapice, ravnatelj Trešnje Roman Šušković istaknuo je da će završna svečanost 12. lipnja biti prigoda da se okupe i neki od glumaca u toj predstavi, ali i svi prijatelji kazališta i djece.

U povodu pedesetoga rođendana Gradskog kazališta Trešnja bit će objavljen i CD sa songovima predstava iz sedamdesetih godina. U sklopu obilježavanja Trešnjina jubileja ove su godine pokrenuti i Dani Silvije Hercigonje, u spomen na to veliko ime hrvatskoga baleta, koreografije i plesne pedagogije. Dani Silvije Hercigonje održat će se od 7. do 9. rujna, a okupit će djecu predškolske i osnovnoškolske dobi koja se bave plesom. Šušković je izrazio nadu da će se revija Dani Silvije Hercigonje održavati i idućih godina.

Nagrada Tomizza Predragu Matvejeviću

Rim, 21. svibnja Nagrada koja nosi ime talijanskog književnika rođena u Istri, Fulvija Tomizze, a ove ju je godine prvi put ustanovio Lions Club iz Trsta u suradnji s gradskom upravom Trsta, dodijeljena je za ovu godinu hrvatskom književniku i profesoru na rimskom sveučilištu La Sapienza, Predragu Matvejeviću.

Žiri u sastavu Vittorio Piccoli, Paola Pagnini i Bojan Brezigar donio je odluku da ovogodišnji, ujedno i prvi dobitnik Tomizze bude Matvejević, kojemu će nagrada biti uručena na posebnoj svečanosti 25. lipnja u Trstu.

Katunarić na korzikanskom

Ajaccio Pod naslovom Isolomania nedavno je u Francuskoj na korzikanskom jeziku u ediciji Albiana objavljen izbor pjesama Dražena Katunarića. Autor prijevoda i predgovora je Ghjacumu Thiers, poznati pjesnik i profesor književnosti u Cortiju.