Svjedočanstvo prošlosti

Tomislav Perković, Stanovništvo Livanjskog polja u 18. i 19. stoljeću, Matica hrvatska Livno, Livno, 2003.

Opsežna knjiga sa više od devetsto stranica započinje toplim uvodom fra Joze Mihaljevića, u kojem on progovara o terminu zavičajnosti — za svakoga pojedinca iznimno važnom elementu života, a počesto i uzroku teških emotivnih patnji u onih koji su od zavičaja razdvojeni velikom udaljenošću.

Mladi autor Tomislav Perković već je objavio knjigu o prošlosti livanjske župe Podhum Stoljeća moga kraja; dok je o samom stanovništvu livanjskoga kraja pisao etnolog Mario Petrić, a nakon njega i drugi autori (Stipe Manđeralo, primjerice). Pritom su se podaci počesto prikupljali iz raznih izvora, a najmanje iz crkvenih popisa župnih-matičnih knjiga, koje su se pak pokazale iznimno važnim dokumentima.

Tako Perković u svom djelu nastoji sveobuhvatno iznijeti davno zaboravljena imena, ljude i događaje, istražujući usput katoličke migracije, odnosno otkrivajući naše vlastito zajedničko podijetlo i rodoslovlje.

Knjiga obrađuje demografsku prošlost livanjskoga kraja 18. i 19. stoljeća, a dijeli se u tri dijela. I dok prvi dio prikazuje crkveni i politički život tada jedinstvene livanjske župe u još moćnu Turskom Carstvu, preostala dva dijela poimence obrađuju katolički puk livanjskoga kraja tijekom 18. te prve polovice 19. stoljeća. Knjiga je stoga, kako je to zaključio i fra Jozo Mihaljević, »...vrijedno svjedočanstvo ne samo današnjega, nego i prošlih vremena, a pokoljenjima pokazatelj za budućnost«.

Katarina Marić

Korak naprijed

»Motrišta«, glasilo Matice hrvatske u Mostaru, gl. ur. Jago Musa, br. 26, Matica hrvatska Mostar, ožujak 2003.

Odmah na početku 26. broja »Motrišta« rubrika Aktualno (uz govor predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića na obilježavanju 160. godišnjice Matice hrvatske) donosi vrlo intrigantan tekst, zapravo izlaganje koje je Zdravko Tomac održao u Zagrebu 7. prosinca 2002. na znanstvenom simpoziju Tuđmanizam i detuđmanizacija, a pod naslovom Moji pogledi na sudbinske odluke koje je donosio dr. Franjo Tuđman u razdoblju 1989/92. godine. Tekst je autor podijelio na četiri veće cjeline — Četiri dana razgovora s dr. Franjom Tuđmanom u Kopenhagenu 1989, Božićni Ustav, Formiranje Vlade demokratskog jedinstva te Prijepori u hrvatskom državnom vrhu o BiH.

Slijede rubrike Gospodarstvo i Baština (s tekstovima poput Arheološko naslijeđe Mostara i okolice Ivanke Miličević-Capek, Strukturalni elementi u epigrafici sa stećaka Miroslava Palmete ili Dramski teatar u usmenoj književnoj tradiciji Hercegovine Mike Palmete). U rubrici pak Filozofija zanimljivošću prednjači razmatranje Jure Belje Etički aspekti biotehnologije — znanosti koja uz informatiku najočitije i najsnažnije obilježava kraj 20. i početak 21. stoljeća.

Broj 26. završava rubrikama Mediji, Književnik i povijest (koja donosi rad Marka Dragića Doktorska disertacija Ive Andrića, prošle godine referiran na znanstvenom skupu o Ivi Andriću u Mostaru), Jezik i stil, Moj izbor, Iz književne radionice (s pjesmom Uskrs u New Yorku Blaisea Cendrarsa), Ocjene i prikazi, In memoriam te Djelatnost MH Mostar.

I, na kraju, vizualni napredak koji »Motrišta« pokazuju u ovom broju vrlo je važan, jer veća atraktivnost čini korak naprijed prema široj publici, koja možda i ne sluti koliko se raznoliko bogatstvo tekstova krije iza njegovih korica.

Katarina Marić

Četvrta vlast

»Mat«, list Studentskog kluba Matice hrvatske, gl. ur. Dora Zgrabljić, vol. 3, br. 3, ožujak 2003.

Crveno obrubljen treći broj lista Studentskoga kluba Matice hrvatske »Mata« otvara rubrika Četvrta vlast, koja donosi članak-reakciju o uvođenju testova na drogu u studentske domove u sklopu nacionalnoga programa suzbijanja zlouporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske Ivana Planinića.

Središnjom pak i najuspješnijom temom u rubrici Muza & grad nameće se dominantni tekst Tomislava Šnidarića o mančesterskoj glazbenoj sceni, koji sažeto i zanimljivo, ujedno poučavajući i pružajući užitak čitanja, pregledno pruža uvid o ključnim bendovima te poput Joy Divisiona, nadograđujući oko njih ostale elemente potrebne za širi uvid zbivanjima ove »glazbene oaze Engleske«. Pritom je jedina slabost što autor nije imao više prostora — i zbog zanimljivosti same teme, kao i činjenice da je očigledno imao još toga za reći.

Marina Bumber u istoj rubrici podsjeća na karakteristiku čovjeka koji je homo ludens, te ustanovljuje zaboravljivost modernog društva na važnost igre — inspiraciju pritom pronašavši u slavnom Huizinginu djelu. Filmski dio rubrike donosi osvrt (negativnog predznaka) na Jacksonove Gospodare prstenova, odnosno videoizlog (s pet preporučenih naslova).

Ne smiju se zaobići ni zapažanja Petra Ćurića o manipulacijama medija putem reklama u trećoj i posljednjoj rubrici lista — Mus in Matella, odnosno dvije mistično-melankolične pjesme Hrvoja Harambašića, kojima se broj i zatvara.

Katarina Marić