Nezaposlenost i zapošljavanje

Nezaposlenost i zapošljavanje

Na tribini pod naslovom Reforma institucionalnog okruženja tržišta rada u Hrvatskoj i iskustva zemalja EU, koju je organizirala Ekonomija moderna u suradnji s Maticom hrvatskom, 24. ožujka u 17 h u dvorani Matice hrvatske okupilo se četrdesetak stručnjaka iz javnih instituta, sa sveučilišta i iz različitih javnih ustanova. Prezentirana su tri rada. Prvo izlaganje imao je gospodin Vedran Šošić iz Hrvatske narodne banke o temi Reforme tržišta rada u zemljama EU i njihovi učinci. Izlaganje je obuhvatilo velik broj reformi tržišta rada koje su provedene u zemljama EU u posljednjih dvadesetak godina te vezu između intenziteta provođenja reformi i porasta stope zaposlenosti u zemljama EU, što posebno vrijedi za posljednjih sedam godina. Zaključak izlaganja mogao bi se sažeti da se reforme tržišta rada provode sustavno i kontinuirano u zemljama EU u skladu s promjenama u tržišnom okruženju.

Modeli socijalne politike

Drugo izlaganje, pod naslovom (Ne)Zaposlenost u svijetu i Hrvatskoj i mjere za njezino smanjivanje imao je dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. U izlaganju je naglašena važnost povećanja zaposlenosti te je problematizirano pitanje dugoročno nezaposlenih osoba. Prikazana su tri osnovna modela socijalne politike. Razmatrana je uloga aktivnih i pasivnih mjera, s tim da je spomenuto da su pasivne mjere u Hrvatskoj zbog specifičnih uvjeta dosad igrale zapaženiju ulogu te da bi u budućnosti veći naglasak trebalo staviti na aktivne mjere u skladu s pristupom razvijenih zemalja i zemalja EU. Prikazane su najnovije tendencije u mjerama tržišta rada razvijenih zemalja poznatim pod sintagmama: aktiviranje i individualizacija korisnika, poticaji za rad i naknade uz rad. Aktiviranje želi potaknuti nezaposlene da se sami što više uključe u proces traženja zaposlenja. Poticaji za rad usmjereni su ne samo na nezaposlene nego i na osobe koje ne moraju biti prijavljene na zavodima za zapošljavanje. Naknada uz rad podrazumijeva obvezu radnog angažiranja korisnika socijalne skrbi na dobrobit zajednice. Na kraju je donesen osvrt na obilježja tržišta rada u Hrvatskoj s prijedlogom poboljšanja. Naglašena je potreba pronalaska optimalnog odnosa između željene fleksibilnosti i potrebne socijalne zaštite.

Treće izlaganje imala je mr. Sanja Crnković-Pozaić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koja je govorila o sve bržim promjenama u globalnom okruženju i potrebi odgovora na takve promjene s adekvatnom strukturom znanja, sposobnom prilagođavati se i nositi se sa sve snažnijim tempom promjena. S tim u svezi u izlaganju su razmatrane potrebne promjene zakonskog i institucionalnog okvira, obrazovnog sustava, strategije razvoja i mjera tržišta rada koje bi trebale imati za cilj stvaranje strukture znanja i vještina koje će biti konkurentne na globalnom tržištu.

Nakon izlaganja moderatorica tribine dr. Maja Vehovec otvorila je raspravu. Uslijedila su brojna pitanja i komentari sudionika tribine koji su se odnosili na: visoke administrativne barijere za otvaranje novih poduzeća, pitanje argumenata za ulazak u fleksibilizaciju radnog zakonodavstva, koncept prirodne stope nezaposlenosti i njezino značenje u hrvatskim uvjetima, koliki bi broj radnih mjesta trebalo stvoriti da bismo dobili zadovoljavajuću situaciju na hrvatskom tržištu rada, itd. Tribina je završila u poticajnoj atmosferi.

Zdenko Babić