Glazba stihova

Ogranak Matice hrvatske Orahovica 28. ožujka predstavio je svoju djelatnost. Pozdravnu riječ u ime Matice hrvatske uputio je njezin potpredsjednik Stjepan Sučić, istaknuvši prinos tog Ogranka Matici hrvatskoj, ali i hrvatskoj kulturi.

Potom je Pavica Kunac održala predavanje Doprinos Stjepana Ivšića hrvatskom jeziku, popraćeno recitalom i glazbom te izložbom. Stjepan Ivšić, rođeni Orahovčanin, bio je genijalan znanstvenik svjetskog glasa, koji je svoj život posvetio slavenskoj filologiji i hrvatskom jeziku; lingvist i filolog, koji je pokazivao trajnu brigu za hrvatski književni jezik, istaknula je Pavica Kunac. Njegova Slavenska poredbena gramatika kapitalno je djelo, u kojem je posebnu pozornost posvetio akcentu. Bio je i jedan od najboljih znanstvenika na području glagoljske književnosti, a veliku pozornost posvećivao je i hrvatskim dijalektima. O Stjepanu Ivšiću govorili su i njegovi studenti i prijatelji.

O radu Ogranka Matice hrvatske Orahovica govorio je njegov predsjednik Zorislav Milković, koji je istaknuo njegovu dugu i bogatu tradiciju, od vremena njegova osnutka 1970. godine, a posebno nakon obnove 1990, i to posebno u promicanju narodnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda na temeljnim odrednicama Matice hrvatske. Ogranak je dosad imao brojne aktivnosti, posebno one vezane uz rad na obnovi i zaštiti kulturnopovijesne baštine, a može se istaknuti i organizacija Dana Stjepana Ivšića i postavljanje njegove spomen ploče. O aktivnosti Ogranka svjedoče i njegova brojna izdanja, kao i suradnja s ograncima u drugim gradovima. Milković je na kraju istaknuo svoju želju, što je želja i ostaliih članova Ogranka, da u rad uključe što više mladih ljudi.

DNK budućnost

Odjel za prirodoslovlje i matematiku 2. travnja organizirao je znanstvenu tribinu prof. dr. sci. Vladimira Delića Genetičko inženjerstvo — kako je počelo i čemu služi.

DNK nije jednostavna perla, istaknuo je na početku svoga izlaganja profesor Delić. O proučavanju njezinih sitnih fragmenata počelo se razmišljati sedamdesetih godina prošloga stoljeća i od tada su se nizala istraživanja koja su konačno dovela do kombiniranja dviju DNK u epruveti. Kada je 1973. Boyer sa svojim suradnicima napravio elektroforezu DNK, bio je to revolucionaran događaj, kojemu ove godine slavimo tridesetu obljetnicu. Nakon toga otkrića molekularna biologija i genetika više nisu bile iste, a mogli bismo reći i da život čovjeka više nije isti jer danas gotovo da nema područja gdje utjecaj genetičkog inženjerstva nije vidljiv, u biologiji, medicini, veterini, agronomiji i brojnim drugim područjima. Genetičko inženjerstvo danas je našlo praktičnu primjenu. Njegov je utjecaj na društvo velik, kako u praktičnom smislu tako i u područja javnoga mnijenja.

Profesor Delić istaknuo je njegovu posebnu važnost u primjeni pri izradi lijekova protiv raznih bolesti, od tromboze i dijabetesa, pa do infarkta i raka, odnosno rekombinirana DNK danas se primjenjuje pri izradi više od 130 lijekova. Genetičko inženjerstvo uvelike se primjenjuje i u ekologiji.

Iako je odmah po njezinu otkriću izražena velika zabrinutost, od strane stručnjaka i javnosti, to nije utjecalo na daljnji napredak istraživanja na tom području. I u Hrvatskoj su istraživanja na ovom području počela dosta rano, ali do sada je javnost slabo bila upoznata s time.

Tehnologija rekombiniranja DNK omogućila je da na molekularnoj razini spoznamo strukturu i način djelovanja nasljednih osobina, zaključio je na kraju Vladimir Delić.

Neprolazne vrijednosti

U Matici hrvatskoj 10. travnja predstavljena je monografija Antun Babić, autora Tonka Maroevića, koja je izašla u izdanju Gradskog muzeja Vinkovci.

Stjepan Jozić u ime nakladnika pozdravio je okupljene, istaknuvši kako su Vinkovčani dali velik prinos suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, a monografije poput ove tek su jedan od načina kako da im se njihov grad oduži.

Mladenka Šolman istaknula je kako smo ovom monografijom, u kojoj je Tonko Maroević pomno analizirao Babićev rad, dobili uvid u cjelinu njegova stvaralaštva, uvid u djelo nastalo na pretpovijesnoj, arhajskoj i pučkoj inspiraciji, djelo dubinske slojevitosti i magične moći, ali i djelo neprolazne vrijednosti.

Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske i povjesničar umjetnosti, djelo Antuna Babića opisao je kao djelo čovjeka izvan svoga vremena, kao djelo koje nikada ne zastarijeva. Babić u svom radu nikada nije posve prihvaćao trenutnu modu, ali nikada nije bio ni konzervativan, ni akademski umjetnik. Kao konstante u njegovu djelu Zidić je istaknuo regionalnu komponentu i zemlju kao osnovu njegove modelacije, koja je uvijek prisutna, čak i kada radi u bronci, a kao važan element njegova djela istaknuo je tijelo, odnosno govor tijela.

Tonko Maroević, autor monografije, istaknuo je kako je u njoj dao opus kipara, grafičara i crtača, nastao u razdoblju od gotovo pedeset godina, u kojem se nekako najviše istaknuo kao autor reljefa u kojima je suspregnuo svoju golemu snagu modelacije. Mogućnost čitanja njegova djela nadmašuje regionalizam, arhaizam i arheologizam, ono sadrži grotesku, ironiju i humor, a sloboda njegova tretmana istinita je i uvjerljiva.

Na kraju je i sam umjetnik iznio svoje zahvale te je istaknuo kako u Vinkovcima djeluje dosta likovnjaka, čije je djelovanje na krajnjem istoku Hrvatske, na njezinim vratima, iznimno važno, kao što je važno i to da se njihovo djelo vidi u Zagrebu, kao središtu hrvatske kulture.

Preduvjet prosperiteta

U sklopu akcije Hrvatska — bolje zdravlje, stvaranje uvjeta, 1. travnja održana je posljednja u nizu od devet radionica, s temom Zdravlje za sve: uloga županijskih i gradskih ureda za zdravstvo, o čemu je govorila prof. dr. sci. Ana Stavljenić-Rukavina.

Na početku izlaganja istaknula je zdravlje kao najvažniji element blagostanja društva. U skladu s tom činjenicom u mnogim europskim zemljama zdravstvena politika zasniva se na osiguravanju visokokvalitetne zdravstvene zaštite, a u nas je riječ na mijenjanju svijesti društva i promicanju zdravog načina života, jer samo zdrav narod može izbjeći siromaštvo.

U našoj zdravstvenoj politici potrebno je na državnoj razini donijeti glavne ciljeve u strategiji razvoja zdravstva, što ovisi o planovima lokalnih mikrocjelina, te je stoga bitno uključivanje ljudi u lokalnoj sredini u programe koji se odnose na zdravstvenu zaštitu. Veliku ulogu u zdravlju ima razina znanja stanovništva, koja je u nas u posljednje vrijeme u porastu, posebno zbog velike količine informacija koje pružaju različiti oblici medija.

U području županijskih ureda i gradova trebala bi biti posebno naglašena skrb o djeci i mladima, te starijima, kao i rad na promociji zdravlja, i to zajedno s drugim ustanovama, kao i s medijima u svrhu poduzimanja svih mjera koje pomažu mijenjanju svijesti društva, a zadaća je Ministarstva zdravstva suradnja sa županijskim uredima. U brizi za zdravlje važno je usklađeno djelovanje svih zaduženih. Kao jedna od važnih zadaća istaknuta je decentralizacija zdravstvene zaštite kako bi u svim krajevima Hrvatske postojale najbolje mogućnosti liječenja.

Na kraju je profesorica Stavljenić-Rukavina istaknula kako treba potpomagati sve akcije koje utječu na kulturu življenja, a time i na zdravlje.

Tom radionicom završena je akcija kojoj je pokretač bio prim. dr. Petar Gotovac.

Antonija Vranić