Pogled u petnaest stoljeća

Povijest arhitekture

Pogled u petnaest stoljeća

Werner Müller i Gunther Vogel, Atlas arhitekture 2 — Povijest graditeljstva od romanike do sadašnjosti, Golden marketing i Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2000.

Nedugo nakon Atlasa arhitekture, 1. dio, objavljen je (u prijevodu Milana Pelca) drugi svezak knjige koja je prvi put tiskana još 1981. u izdanju Deutscher Taschenbuch Verlag, München. Do 1997. doživjela je deset izdanja, a prevedena je na nekoliko jezika, što dovoljno govori o njezinoj uspješnosti. Dok je izvornik džepno izdanje, mekih korica, dimenzija 11 x 18 cm, namijenjen učenicima, studentima, dakle onima kojima po dimenzijama i niskoj cijeni uvijek može biti pri ruci, hrvatski se izdavač odlučio za nešto luksuznije izdanje. Knjiga je dimenzija 14 x 21,5 cm, tvrda uveza i broji 306 stranica na finu kunstdruku. Dakako da je u skladu s time i cijena osjetno veća, ali je izdavač studentima izašao u susret nudeći im knjigu uz znatan popust.

Dok je prva knjiga obuhvaćala Opći dio te Povijest graditeljstva od Mezopotamije do Bizanta, drugi svezak Atlasa arhitekture započinje s 295. stranicom (nadovezujući se na svoj prethodnik) i sadrži Povijest graditeljstva od romanike do sadašnjosti. Autori u predgovoru naglašavaju da opsežnost građe ne dopušta potpuni pregled razvoja, problema i djela arhitekture u razdoblju od tisuću i petsto godina, ali čitateljima nude sustav pomoću kojega i sami mogu krenuti prema vlastitim otkrićima u arhitekturi i povijesti pojedinih epoha i zemalja.

Lijeve (parne) stranice Atlasa namijenjene su slikovnom materijalu (crteži, presjeci, aksonometrije, tlocrti u boji), dok desne sadrže tekst organiziran u dva stupca koji skupa s naslovom na vrhu čini zaokruženu mikrocjelinu upravo formata jedne stranice. Pojedini ključni pojmovi tiskani su masnim slovima, što omogućuje njihovo brzo uočavanje i lakše snalaženje.

Knjiga je podijeljena u tri velike cjeline: Srednji vijek, Novi vijek I i Novi vijek II. Na početku svake nalaze se zemljovidi pregledne vremenske tablice s važnijim povijesnim datumima, građevinama i ličnostima. Zatim slijede konstruktivni oblici određenih razdoblja, elementi urbanizma (zidine, kule, vrata, ulice, trgovi, javne i sakralne zgrade), tipovi i dijelovi građevina.

Posljednje poglavlje bavi se arhitekturom od pojave industrijske revolucije pa do sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Novi materijali (čelične i armirano-betonske konstrukcije) omogućili su stvaranje potpuno novih oblika, a u skladu sa željom za ostvarenjem udobnih i funkcionalnih prostora stanovanja i rada. To je uostalom jedno od osnovnih obilježja moderne arhitekture. »U posljednjim desetljećima XX. st. valja očekivati žestoke kontroverze o načelima arhitekture. Danas njome vlada optimizam da može učiniti sve, i dvojba treba li učiniti sve. Put prema naprijed posve je otvoren.«

Paulina Granec