Vijenac 195

Razgovori

Mali razgovor: Mladen Klemenčić, glavni urednik »Hrvatske revije«

Najbolja definicija: znanstveno-popularno glasilo

Ako bi uređivačko usmjerenje trebalo svesti na krilaticu, ona bi mogla glasiti: »Hrvatska u svijetu, svijet u Hrvatskoj«

Mali razgovor: Mladen Klemenčić, glavni urednik »Hrvatske revije«

Najbolja definicija: znanstveno-popularno glasilo

Ako bi uređivačko usmjerenje trebalo svesti na krilaticu, ona bi mogla glasiti: »Hrvatska u svijetu, svijet u Hrvatskoj«

»Hrvatska revija« ima neprijeporno mjesto u povijesti hrvatske periodike. Časopis je pokrenula Matica hrvatska 1928. te je redovito izlazio do 1945. Obnovljen je 1950. u Buenos Airesu, a nakon dugogodišnje emigrantske etape, glavni urednik Vinko Nikolić vratio je časopis 1991. u okrilje Matice hrvatske. Nakon Nikolićeve smrti 1997. mjesto glavnog urednika preuzeo je Boris Maruna te zaokružio 50. godište drugog tečaja časopisa. Od ove godine Matica hrvatska pokrenula je obnovljeni tečaj. O tome smo razgovarali s glavnim urednikom Mladenom Klemenčićem.

Koje su temeljne uređivačke premise obnovljene »Hrvatske revije«?

— »Hrvatska revija« svjedočit će o hrvatskoj sastavnici u mozaiku država i naroda te preispitivati njezine vrijednosti u usporedbi sa sličnim vrijednostima iz drugih dijelova svijeta. Kao što je nekada bila most koji je povezivao dvije Hrvatske, domovinsku i iseljenu, Revija će u uvjetima globalizacije nastojati preuzeti ulogu mosta između Hrvatske i svijeta. Ako bi uređivačko usmjerenje trebalo svesti na krilaticu, ona bi mogla glasiti: »Hrvatska u svijetu, svijet u Hrvatskoj«.

Možete li biti malo konkretniji?

— Ponajprije će se nastojati na predstavljanju autentičnih i istodobno međunarodno reprezentatavnih hrvatskih sadržaja i tematike. Revija će donositi priloge o društvenim pojavama i zbivanjima iz prošlosti i sadašnjosti. Predstavljat će ustanove i pojedince, njihova društvena, znanstvena i umjetnička postignuća, važnije društvene događaje i kretanja. Teme će biti i hrvatski krajolici kao i prizori iz svakodnevnog života ljudi i mjesta u današnjem i prošlom vremenu.

Kako biste pozicionirali Reviju u okviru Matičina izdavačkog programa?

— Očekujem da će se književnošću i tekućom umjetničkom produkcijom u nastupajućem razdoblju baviti Matičin časopis »Kolo«. Revija bi se, prema tome, mogla definirati kao znanstveno-popularno glasilo, usmjerena k društvenim znanostima ali zainteresirana i za prirodoznanstvenu tematiku.

Predviđa li se likovno i grafičko preoblikovanje?

— Likovnom izričaju pridaje se posebna pozornost. U tom smislu pokušat ćemo u cijelosti opravdati značenje riječi »revija«. Slikovnim prilozima (fotografije, zemljovidi, karikature, crteži) pridajemo važnu ulogu u prezentaciji materijala. Revija će biti otisnuta višebojno i na kvalitetnom papiru, a vraćamo se i na njezin prvotni format 21x27 cm jer on pogoduje boljoj prezentaciji slikovnog materijala.

Navedite neke od planiranih rubrika?

— Inozemno motrište je pogled na Hrvatsku iz inozemstva u formi eseja, razgovora ili pak prijevoda. Globalni pogled donosi priloge o svjetski aktualnim pojavama i trendovima te njihovu odrazu na Hrvatsku. Povjesnica obrađuje teme iz dalje i bliže hrvatske povijesti. Bliska je rubrika Stupovi opstojnosti o stožernim spomenicima, ustanovama ili projektima znanosti i kulture. Putovnica je stalna putopisna rubrika. O ekološkoj tematici može se čitati na Zelenim stranicama itd. Svaka rubrika ne mora se nužno pojaviti u svakom broju časopisa, no svaki broj imat će i Temu broja, sastavljenu od više priloga.

Što biste izdvojili iz sadržaja prvog broja?

— Ponajprije tu je temat o samoj »Hrvatskoj reviji«, kojim podsjećamo na naše prethodnike. Čine ga razgovori s Borisom Marunom, od koga preuzimamo uređivanje, i Dragutinom Tadijanovićem, suradnikom prvog tečaja Revije. Tu je i retrospektivni tekst Matičina potpredsjenika Vlahe Bogišića. Tema broja je Hrvatska u 20. stoljeću. Obrađena je na dvije razine: Antićev i Gjidarin esej promišljaju hrvatsku povijest tijekom stoljeća, a druga dva teksta odnose se na zapaženu izložbu Stoljeće promjena koja se također bavila prezentacijom burnih zbivanja tijekom 20. stoljeća.

Tko još osim Vas uređuje časopis?

— Svakako valja istaknuti povjesničarku Lovorku Čoralić te Dubravku Rakoci koja je preuzela likovno oblikovanje časopisa. Ne bih zaobišao ni važnost dobre pripreme, o čemu skrbi provjeren Matičin partner Kolumna, dok smo tisak povjerili zagrebačkoj tiskari Printel.

Kako i gdje nabaviti Reviju?

— Osim u pretplati, što je svakako najsigurniji način, prvi od planirana četiri broja Revije u ovoj godini, bit će ponuđen i na novinskim kioscima. Nadamo se da će biti zahvalno štivo tijekom ljetnog odmora.

Razgovarala Tamara Turkalj

Vijenac 195

195 - 26. srpnja 2001. | Arhiva

Klikni za povratak