Hercegovina

Predstavljamo udruge Matice hrvatske

Hercegovina

Hercegovački su ogranci Matice hrvatske u Mostaru (predsjednik Josip Muselimović), Livnu (Jozo Mihaljević), Posušju (Jerko Oreč), Čitluku (Andrija Stojić), Neumu (Pero Pavlović), Stolcu (Mladen Bošković), Tomislavgradu (Mate Kelava) i Širokom Brijegu (predsjednica Blanka Kraljević). Suočeni s brojnim, ponajprije financijskim teškoćama, u teškim uvjetima ipak nastavljaju s kulturnim djelovanjem. Matica hrvatska u Zagrebu pomaže i pomagat će svim Matičinim ograncima, posebice u BiH, odnosno u Zenici, Sarajevu i drugim mjestima, gdje je rukovodstvu ogranka teže raditi. Svi su ogranci u brojnim poteškoćama, no ipak marljivo rade kao promicatelji i nositelji hrvatske kulture i jezika, zapravo svega što je hrvatsko. Osnovna im je zadaća nastaviti tradiciju Matice hrvatske i ugraditi je u kulturni identitet naroda svoga kraja. Svi oni svojim radom i programom privlače one kojima je do kulture doista stalo. Tako postaju kulturna žarišta svojih sredina, te se trude održavati aktivnosti nakladništva, organiziranja izložbi, predavanja, predstavljanja knjiga, književnih večeri, promoviranja suradnje s ostalim bosansko-hercegovačkim i hrvatskim ograncima, kao i prikupljanja novih članova u svoje redove.

Široki Brijeg, Mostar, Posušje

Naročito je Ogranak u Mostaru aktivan pri nakladništvu, izdao je on brojna vrijedna izdanja, primjerice dobitnika Zlatne povelje Hrvatski mirospis 1778. Borislava Arapovića, potom Povratak Hrvatskih pukovnija istog autora, a nedavno je, točnije 27. lipnja, predstavljeno i dvadeset brojeva izlaženja časopisa »Motrišta«, glasila Ogranka MH u Mostaru, kojom je prigodom otvorena i likovna izložba fra Perice Vidića. Tu su i zbirke poezije Mile Vlašić — Usred jarka sunca i Moj Mostar ljubavi moja, zapisi, osvrti i razgovori Krešimira Šege Rubovi II ili Veliki graditelj Miroslav Loose K. D. Miletića, odnosno pretisak izdanja iz 1908. godine — Život i običaji Hrvata katoličke vjere u Bosni i Hercegovini Nikole Buconjića. Važno je pritom spomenuti i vrlo vrijednu i važnu manifestaciju Uskrsa s Mostarskom Maticom 2001, kojom je prigodom održan iznimno bogat program — glazbeni (nastupali velikani poput, primjerice Dunje Vejzović ili Lovre Pogorelića), likovni (održana izložba Blago franjevačke galerije Široki Brijeg), književni i dramski (izvedene dvije predstave — Tužna Jele i Druga savjest).

Ogranak Matice hrvatske u Posušju pokretač je glasila Posuški zbornik, a 1998. izdavač je opsežna i vrijedna izdanja od gotovo petsto stranica s fotografijama u boji — Ljetopisa Posuškog, dobitnika Zlatne povelje Matice hrvatske, koji pruža sveobuhvatan pregled zemljopisnih, geoloških, kulturnih i povijesnih datosti koje su utjecale na očuvanje hrvatskoga narodnog bića i katoličke vjere na ovim područjima.

Širokobriješka je pak Matica potkraj svibnja u Rasnom obilježila stotu obljetnicu pučke škole, čiji je učenik bio znameniti hrvatski književnik Ivan Softa (objavljena su mu dva romana — Dani jada i glada i Nemiran mir), na zgradu na koju je ista Matica 1998. postavila i spomen-ploču, što je samo jedna od brojnih aktivnosti ovog ogranka.

Livno

Matica hrvatska u Livnu je, baš kao i danas, bila povezana sa svojom središnjicom u Zagrebu. Već 1878. postoje naznake povezanosti Livnjaka s MH u Zagrebu, a zasigurno je da se 1889. u Livnu pokušava otvoriti Hrvatska narodna čitaonica koju bi časopisima i knjigama opskrbljivala MH iz Zagreba. Za sam se ogranak smatra da je službeno osnovan 1887, iako je važnija povezanost središnjice u Zagrebu i Ogranka MH u Livnu zaživjela u razdoblju između 1940. i 1945. godine, kada je Mirko Jurkić, uvaženi književnik i pedagog, brat blizanac slikara Gabrijela Jurkića, bio glavni tajnik MH u Zagrebu i urednik knjižnice za hrvatsku mladež 1942, 1943. i 1944. Povezanost se očitovala i u nakladničkoj djelatnosti. Primjerice, MH Zagreb 1941. tiskala je roman iz povijesti bosanskih Hrvata Nevidljiva kraljica Štefe Jurkić, a 1971. u dva sveska roman Narcisa Jenka Obitelj vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića. No tih godina hrvatskoga proljeća i članovi Matice hrvatske u Livnu također su šikanirani, neki zatvoreni, a rad Matice zabranjen.

Ovaj je ogranak obnovljen početkom demokratskih promjena, u ožujku 1991, tako da je 2001. ujedno i deseta obljetnica obnavljanja njegova djelovanja. Sadašnji mu je predsjednik Jozo Mihaljević. Tijekom tih deset godina bio je nositelj brojnih priredbi, organizator likovnih izložbi, posrednik dobre knjige te nositelj tradicionalnih nagradnih natječaja za osnovne i srednje škole. No najplodnija i najvažnija djelatnost Ogranka MH Livno jest njezina izdavačka djelatnost. Do sada su tiskani sljedeći naslovi: Analiza čovjeka, Čovjek pred Bogom, Livanjska književna čitanka i Ovisnost o drogi i alkoholu fra Joze Mihaljevića, zbirke pripovjedaka Drijenove svirale i Šta je je, šta nije nije Mirka Vidovića te Lijepa naša... napaćena Kristijane Zoraje Drušković; zbirke pjesama Nijemo nebo Marije Kujundžije, Istina na tragu Vesne Konte, Croatia petrea Nevenke Nekić i Tako u srcu piše Stipe Sučića, a u tisku je Kulin ban i krstjani Crkve bosanske Mirka Vidovića.

Čitluk

Matica hrvatska u Čitluku 31. svibnja obilježila je desetogodišnjicu utemeljenja. Svečanoj su sjednici nazočili — dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić sa suradnicima, Dragutin Pasarić, predsjednik Udruge MH sisačko-moslovačke županije, kao i predstavnici MH iz Širokog Brijega, Zenice, Sarajeva, Posušja, Mostara i drugih mjesta. Čitlučki je Ogranak dogovorio suradnju i s HKD-om Napredak iz Makarske, a prigodni je program izvela Frama. Predsjednik čitlučkog Ogranka Andrija Stojić istaknuo je da je taj ogranak postao središte kulturnoga života Čitluka. Naime, u proteklih deset godina objavio je vrijedna izdanja (primjerice Kratka povijest Bosne srebrne fra Bernardina Nagnanovića ili Rasprave i antirasprave Ivana Sivrića), organizirao pedesetak samostalnih i skupnih izložbi (recentne su ona Vladimira Vlade Puljića, Dragane Nuić Vučković, Stipe Zoroje) te predstavio neke knjige (Ratne legende o rodijaku Ćipi Petra Miloša, npr.). Održane su i brojne javne tribine, kazališne predstave i drugi kulturni skupovi (turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija Dani berbe grožđa — Brotnjo). Također je Ogranak MH u Čitluku organizator susreta ogranaka MH iz BiH i južne Hrvatske s članovima Predsjedništva Središnjice MH u Zagrebu. Zahvaljujući MH u Zagrebu, čitlučka Matica sunakladnik je Lista za sretno djetinjstvo »Cvitak«. Plan rada MH Čitluk u 2001. jest tiskati Zbornik Brotnjo 3 i zidne kalendare za 2002. godinu, izdati nekoliko knjiga, njegovati sunakladništvo, organizirati barem jedan koncert i dvije kazališne predstave za djecu i odrasle, potom održati predavanja i književne večeri, kao i organizirati samostalne izložbe akademskih slikara i kipara, a u suradnji s drugim ograncima organizirati izložbu slika i skulptura te sudjelovati u organizaciji izložbe učeničkih radova (suradnika u »Cvitku«), kao i u rad uključivati sve više mladeži i nagrađivati učenike vrijednim knjigama, što je i inače bio običaj. Također planiraju obilježiti obljetnice, manifestacije, te božićni susret s Maticom u Brotnju, kao i održavati i njegovati što bolju suradnju s ograncima u BiH i Hrvatskoj.

Pripremila Katarina Marić