Varaždinska županija

Varaždinska županija

Varaždinska županija ima tri ogranka Matice hrvatske — onaj u Novom Marofu, Varaždinu i u Varaždinskim Toplicama

Varaždinske Toplice

Varaždinske Toplice s poviješću Matice hrvatske povezuje plemićka obitelj Kukuljevića Sakcinskih i njihovo obitavalište Tonimir ponad Varaždinskih Toplica, u kojem su se okupljali hrvatski domoljubi i politički suborci Antuna pl. Kukuljevića Sakcinskog, među kojima bijahu i utemeljitelji Matice Ilirske na čelu s grofom Jurjem Draškovićem. Sin Antuna Kukuljevića Sakcinskog — Ivan bijaše jedan od Matičinih utemeljitelja.

Godine 1993. potporom Ministarstva kulture osnovana je književna manifestacija Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama, na kojoj je predloženo osnivanje Matičina ogranka u Varaždinskim Toplicama. Tako je već na sljedećoj Inicijativni odbor predložio Matici hrvatskoj svoj razvojni program. Osnivačka skupština održana je 1995. u znaku 110. godišnjice topličkoga Matičina povjerenstva. Ogranak je održao niz tematskih tribina o kulturnopovijesnoj baštini, o problemima i razvoju turističke privrede i zaštitnim mjerama od ovisnosti. Već iste te godine osnovano je Sijelo Matice hrvatske za ogranke sjeverozapadne Hrvatske sa stručnim, i potom u suradnji s Maticom hrvatskom, tematskim znanstveno-stručnim skupovima na kojima se proučavaju područja djelovanja Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Matici hrvatskoj.

Toplički ogranak također je i suizdavač i suradnik časopisa Hrvatski sjever, koji primarno izdaje Matica hrvatska iz Čakovca. Za Ljetopis Varaždinskih Toplica osigurani su autorski prilozi tematskih tribina, okruglih stolova, dokumentarnih izložbi i književnih priredbi. Zbog uzastopnog uskraćivanja namjenskih sredstava iz gradskog i županijskog proračuna, objavljivanje znanstvenih i stručnih radova je onemogućeno.

U pripremi je izrada Zbornika Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama 1995-2000, koji će obuhvaćati autorske radove Matičinih znanstveno-stručnih skupova. Vrlo uspješni skup iz 2000. o Antunu Radiću nastavit će se u znaku njegove misli Domovina koja zbori i priča.

U studenom i prosincu ove godine održat će se Kukuljevićevi dani 2001, koji će biti posvećeni 820. godišnjici prvog zapisa narodnog imena Toplica — Toplissa, iz 1181, a za čije su objavljivanje zaslužni Ivan Kukuljević Sakcinski i arhivar Ivan Krstitelj Tkalčić. Osnovna tema skupa odnosit će se na ulogu hrvatske arhivistike, uz prikaz razvoja najstarijih zapisa toponima iz povelja na području povijesne varaždinske županije i zagrebačke biskupije. Složenost problematike zahtijevat će interdisciplinarnu obradu izvornih dokumenata i terenskih stručnih istraživanja. Radovi uz arhivsku dokumentaciju objavit će se u posebnom zborniku Varaždinske Toplice — 1181-2001.

Toplički ogranak u svom programu ima i očuvanje i zaštitu kulturne baštine. Tako tu ponajprije pripadaju spomeničko područje Svetog Duha s Kukuljevićevim grobom, najstarija sačuvana školska zgrada iz 18. stoljeća, koju Ivan Kukuljević navodi kao svoju učilnicu, kao i zanemareno spomen-područje Tonimir, negdašnje obitavalište Kukuljevića Sakcinskih, gdje je dovršena Kukuljevićeva drama Juran i Sofija.

Nastojanja Matičina ogranka u Varaždinskim Toplicama, na čelu s predsjednicom prof. Boženom Filipan, da se obnovi rad Gradske knjižnice i privremeno smjesti u prostor Kukuljevićeve učilnice, uz već prije registrirano sjedište gradske Matice hrvatske, nerazumnom je raspodjelom obnovljenog prostora političkim strankama taj program osujećen, tako da sada ni Matičina udruga nema svoj stalni prostor.

No iako u nepovoljnim uvjetima, toplička Matica ostvaruje uspješnu suradnju sa susjednim Maticama, a u gradu književno-glazbene priredbe.

Varaždin

Varaždin je među prvima u Hrvatskoj imao povjereništvo Matice hrvatske već 1876. Te se godine Matica Varaždincima pojavila u njihovu gradu i omogućila im da u njoj lakše djeluju negoli dotada, iako je Varaždin i nadalje davao moralnu i materijalnu potporu Središnjici, uključujući suradnju nekolicine istaknutih pojedinaca. Tako su, primjerice, u doba Bachova apsolutizma 1851, u upravu Matice izabrana tri Varaždinca —Ivan Kukuljević kao potpredsjednik, Dragutin Rakovac kao blagajnik, te Mirko Bogović kao član Književnog odbora. Zaslužni djelatnik Matice ilirske bio je i Varaždinac Vatroslav Jagić, slavist i jezikoslovni gigant koji se desetljećima suvereno kretao vrhovima slavistike. No svakako je u povijesti Matice najzaslužniji Varaždinac Ivan Kukuljević Sakcinski — potpredsjednik Matice ilirske 1851-1858. te predsjednik Matice hrvatske 1874-1889. Pod njegovim vodstvom Matica je 1874. odbacila naziv ilirska i svoj hrvatski identitet potvrdila pridjevom hrvatska.

Stabilan položaj s perspektivom stalna napretka Matica je imala do Prvog svjetskog rata, koji otad biva poremećen u dvjema Jugoslavijama. Tako tek Božidaru Vančiku treba zahvaliti što je Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu, kome je bio predsjednik 1966-1970, s novim poticajem i ohrabrenjem krenuo u dramatične, ali i vrlo uspješne godine prije nasilna raspuštanja potkraj 1971. godine, kada je varaždinski ogranak proglašen najvećim krivcem za pojavu nacionalizma u Varaždinu.

No u siječnju 1990. Matica hrvatska ponovno je stekla legalnost djelovanja, te je i Ogranak u Varaždinu opet među prvima obnovio djelatnost. Bilo je to 10. veljače 1990. kad se sastala većina članova starog upravnog odbora, izabrana u studenom 1970, i potpisala tekst izjave o obnovi rada. U prvoj godini obnovljena rada u Ogranak se upisalo oko tristo članova, no iako kvaliteta rada ne ovisi o broju članova, upravni se odbor, na čelu s predsjednikom Ernestom Fišerom, zalaže za stalan rast njihova broja, posebice među nastavnicima.

Početak izdavačke djelatnosti označilo je pokretanje glasila varaždinskog ogranka Matice hrvatske, što je tek jedan korak u nastojanju oživljavanja i daljeg jačanja staroga duha hrvatskog Varaždina — Godišnjaka, a i nadalje će se nastojati na što bogatijoj izdavačkoj djelatnosti i na brojnim drugim priredbama, manifestacijama, susretima i izložbama.

Novi Marof

Novomarofski ogranak Matice hrvatske, na čelu s predsjednikom Matom Kopjarom nastoji promicati narodni i kulturni identitet hrvatskoga naroda na svim područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva.

Organizator znanstvenih i stručnih predavanja, skupova, večeri i tribina, ovaj je ogranak nastojao i nastojat će i na izdavaštvu, te na suradnji s drugim Matičinim ograncima. Među najvažnije izdavačke projekte novomarofske Matice svakako ide i monografjia o Ivanu Rabuzinu, kao i izdavanje nekoliko kataloga, poput onog o izložbi likovnih umjetnika novomarofskoga kraja, ili s izložbe umjetnika Franje Klopotana. Među zanimljivija izdanja svakako se ubraja i Kotar Novi Marof — pabirci iz knjige Vinka Sabljara, kojoj je priložena i kilometrička karta Kotara Novomarofskoga iz 1909, u uredništvu Marije Benčik, Stjepana Hajduka i Ivana Rabuzina.

Pripremila Katarina Marić