Uvođenje urbanističkog reda

Uvođenje urbanističkog reda

Nakon objavljivanja podataka o građevinama za tržište koje su izgrađene bez građevinske dozvole, ljudi su počeli paziti gdje će kupovati stanove i poslovne prostore. Isto tako, višestruko se povećao broj zahtjeva upućenih županijskim uredima za prostorno uređenje i graditeljstvo za izdavanje dozvola. Time smo postigli očekivani efekt

S ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja Božom Kovačevićem razgovarali smo o najaktualnijim pitanjima vezanim uz bespravnu gradnju, urbanističke planove, sprečavanju zagađenja i brojnim drugim pitanjima.

Kako je moguće da autocesta Karlovac-Vukova Gorica bude otvorena bez potrebnih dozvola?

— Cesta službeno nije otvorena. Ako pitate zašto se to dogodilo — zbog toga što investitor nije na vrijeme podnio ni sve zahtjeve za izdavanje građevinske dozvole, ni one za izdavanje uporabne dozvole. Moram reći da je za svaku dionicu ceste, za koju je bila predana kompletna dokumentacija, dozvola izdana u roku od najdulje tri dana, a najčešće istoga dana kada je dokumentacija predana. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ne snosi ni najmanju odgovornost za te nesporazume i zakašnjenja oko izdavanja dozvole.

Kada će autocesta biti službeno otvorena?

— Za neke dionice koje su već izgrađene nije ni podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu, a bez toga nije moguće izdati uporabnu dozvolu. Osim toga, da bi se izdala uporabna dozvola, potrebno je pregledati cijeli objekt, utvrditi ima li tehničkih nedostataka, odnosno da li se u gradnji odstupalo od uvjeta propisanih dozvolom ili ne. To je posao koji se na nekim dionicama već obavlja i koje će Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, kao i sve dosadašnje poslove iz moje nadležnosti, obaviti u što kraćem roku.

Naš posljednji razgovor prekinula je Državna revizija, koja je istraživala malverzacije u Upravi za zaštitu okoliša. Možete li danas, kada je sve to vjerojatno raščišćeno, reći nešto o tome?

— Znam samo da je državna revizija analizirajući poslovanje bivše Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša utvrdila neke nepravilnosti, te smo nepravilnosti nakon integracije bivše državne uprave u okvir Ministarstva pokušali otkloniti. Što se tiče koraka koje su trebali poduzimati financijska policija, državno odvjetništvo ili državno pravobraniteljstvo, s njima do sada nisam upoznat.

Što ste poduzeli tijekom svog mandata da se složena procedura za dobivanje građevinske dozvole ubrza i olakša i mislite li da će njihovo izdavanje u budućnosti ići brže nego do sada?

— Odmah na početku mandata uputio sam zahtjev svim županijskim uredima za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji izdaju građevinske dozvole da, ukoliko dokumentacija za dozvolu nije potpuna, u roku od tri dana moraju obavijestiti stranku o tome, kako bi stranka upotpunila dokumentaciju.

Završili smo izradu prijedloga zakona o prostornom uređenju i taj je zakon sada u Vladinoj proceduri. Ključna je novost u tom zakonu ukidanje lokacijske dozvole kao upravnog postupka. Ovih dana završavamo izmjene i dopune Zakona o gradnji kojim će biti definirana obveza službe koja izdaje dozvole da prije isteka roka od trideset dana nakon predaje zahtjeva organizira sastanak sa svim zainteresiranim strankama i na osnovi zapisnika tog sastanka izdaje dozvole. To su bitne novosti, uz naš prijedlog da se broj suglasnosti, koje su do sada bile brojne, zakonom svede na najmanju moguću mjeru.

Na početku vašeg mandata zatekli ste popriličan kaos na području prostornog planiranja. Kakva je danas situacija s urbanističkim planovima po županijama?

— Sljedeće županije donijele su prostorne planove: Varaždinska, Primorsko-goranska, Virovitičko-Podravska, Zadarska, Brodska-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-Moslavačka i Grad Zagreb. U Koprivničko-križevačkoj je Min. izdalo suglasnost, a u osam ih je u različitim fazama javne rasprave i u procesu ishođenja suglasnosti. Dvije obrađuju podatke pristigle s javne rasprave, s tim da Splitsko-Dalmatinska još uvijek nije niti provela javnu raspravu, pa je najviše zaostala u postupku donošenja plana.

U javnosti ste najviše zapaženi po rušenju bespravno sagrađenih objekata. Koliko je od vašeg dolaska na dužnost srušeno objekata i kakvi su po vašim informacijama pozitivni rezultati u smislu zaustavljanja nove bespravne gradnje?

— Ukupno je devedeset takvih objekata. Ove godine do sada srušeno je pedeset i sedam, a prošle godine trideset tri objekta, i to oni koji ne mogu opstati u prostoru. Poduzeli smo i niz drugih akcija, poput objavljivanja podataka o građevinama za tržište koje su izgrađene bez građevinske dozvole. Moram reći da imamo izvanrednu posjećenost tih stranica, dakle ljudi su počeli paziti gdje će kupovati stanove i poslovne prostore. Isto tako, višestruko se povećao broj zahtjeva upućenih županijskim uredima za prostorno uređenje i graditeljstvo za izdavanje dozvola. Time smo postigli očekivani efekt.

Dio javnosti kritizirao vas je jer ste se navodno proglasili nemjerodavnim u vezi sa slučajem Cronetova odašiljača na Žutu koji pokriva područje Nacionalnog parka Kornati...

— Netočna je informacija da sam se ja, ili Ministarstvo, proglasili nemjerodavnim. Odlukom donesenom prije nego što sam ja stupio na ovu dužnost, izdavanje dozvola Cronetu za izgradnju antenskih tornjeva dano je u nadležnost županijskim uredima. Nisam ja prenio nadležnost, nego je tako već bilo. Na otoku Žutu inspekcija je intervenirala zbog toga što je gradnja antenskoga stupa započeta bez građevinske dozvole. Nakon toga investitor je od županijskog ureda zatražio i dobio dozvolu i nastavio gradnju. Inspekcija provjerava da li je dozvola izdana na zakonit način. U načelu, nakon dobivanja pravomoćne dozvole investitor je imao pravo graditi. Otok Žut nije u sastavu Nacionalnoga parka Kornati, pa tamo ovlasti Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja nisu u potpunosti iste kao u zaštićenom području.

Vjerojatno znate da i unutar Nacionalnog parka Kornati ima dosta bespravno sagrađenih objekata. Hoćete li nešto poduzeti u vezi s tim problemom?

— Da. Na Kornatima je to jedan od najozbiljnijih problema i ta će se problematika rješavati u skladu s prostornim planom. Objekti koji nisu u skladu s tim prostornim planom morat će biti srušeni.

Možete li nam reći svoje mišljenje o asfaltiranju Zrinjevca, s obzirom da je to pitanje i prostornog uređenja i zaštite okoliša. Mislite li da se to moglo i na drukčiji način riješiti?

— Vjerojatno se i moglo, no, to su odluke koje su u djelokrugu grada. Čak i održavanje biljaka, ako nije riječ o zaštićenim vrstama u djelokrugu je jedinica lokalne samouprave. Gradske vlasti autonomno donose takve odluke, a na građanima je da ocijene jesu li zadovoljni ili nezadovoljni.

Koje je vaše stajalište o gradnji spomenika domovini?

— Vlada je donijela tu odluku i ja sam čak imenovan u odbor za izgradnju tog spomenika. Budući da se taj odbor još ni jednom nije sastao i budući da nisu definirane propozicije natječaja mislim da je preuranjeno davati ocjene, ali odluke Vlade moraju se provoditi. Ja nisam osoba koja je dala inicijativu za izgradnju tog spomenika, ali, koliko mi je poznato, ankete su pokazale da veći dio javnosti podupire izgradnju takvog spomenika. Mislim da je Hrvatska posljednjih desetak godina bila preopterećena odnosima prema spomenicima, bilo na način da su se spomenici rušili ili da su se gradili.

Što se rušenja spomenika tiče, to je vandalska praksa koju nitko ne podupire, a što se tiče gradnje spomenika, jasno da je tu bilo i uspjelih i neuspjelih pokušaja. Nadam se da će ovaj spomenik domovini biti uspješan pokušaj.

Što mislite o gradnji lanca hotela u splitskoj luci, kojim bi bilo izmijenjeno lice grada?

— Informacije kojima raspolažem bile su mi dostupne isključivo putem medija. Projekt, kako je prezentiran u medijima, ne može biti realiziran bez prethodnoga donošenja prostornog plana grada Splita. Da bi plan bio usvojen, mora proći javnu raspravu, a izrađivač plana mora na svaku iznesenu primjedbu u javnoj raspravi uvjerljivo i argumentirano odgovoriti. Bojim se da je na mnoge dosad izrečene prigovore vrlo teško naći zadovoljavajući odgovor. Samo središte Splita je i spomenik kulture i bilo kakav zahvat nije dopušten bez kriterija zaštite spomenika kulture. Meni ta investicija hotelskog lanca nije vjerojatna na tom mjestu, ali nema razloga da se ne pokuša negdje drugdje.

Jeste li upoznati s projektom u Šibeniku da se bivša gradska industrijska zona u Crnici pretvori u marinu? Jedna politička lista čak je dobila dva vijećnika u gradskom vijeću i mjesto zamjenika gradonačelnika na temelju tog projekta...

— Čuo sam za taj projekt, no njegovo odobravanje ovisi o odluci gradskog vijeća. Ako prostornom planu grada Šibenika to područje bude predviđeno za marinu i ako gradske vlasti nađu odgovarajućeg investitora, nema razloga da to tamo ne bude. Istina, treba provjeriti da li je takva namjera djela gradskih vlasti u skladu sa županijskim prostornim planom.

Hrvatska je dobila zajam da se akvatorij oko ušća rijeke Krke očisti, da se izgradi kolektor, i radovi su već odavno počeli, no kraj se još ne nazire. Jeste li upoznati sa sudbinom toga projekta?

— Ne, ali znam da je Svjetska banka spremna kreditirati Hrvatsku iznosom od sto milijuna dolara namijenjenih rješavanju otpadnih voda na Jadranu. Tu su isključeni Split, Rijeka i Pula, koji se već koriste kreditom Međunarodne i Europske banke za obnovu i razvitak. Tih sto milijuna dolara namijenjeno je drugim naseljima na Jadranu.

Ima li još kredita namijenjenih zaštiti okoliša koje Hrvatska može dobiti ili je to vezano samo uz otpadne vode?

— Jamačno će biti otvorene mnoge kreditne linije Hrvatskoj. Svjetska banka financirala je izradu akcijskoga plana zaštite okoliša, što znači da će, kada bude usvojena nacionalna strategija zaštite okoliša, a ona je sada u vladinoj proceduri, Svjetska banka pristupiti iznalaženju mehanizama financiranja konkretnih projekata koji će značiti ostvarivanje nacionalne strategije zaštite okoliša. Moram reći da stanovite projekte na području zaštite okoliša financiraju Italija, Danska, Nizozemska i Njemačka.

Postoji li neki projekt koji se tiče rijeke Save osim onoga zagrebačkog?

— Da. Japan je iskazao spremnost za financiranje izrade master plana Save, što podrazumijeva ukupan menedžment vodama rijeke Save, kontrolu njezine plovnosti, zaštitu vode, zaštitu od voda i izgradnju uređaja za pročišćavanje u gradovima koji još nisu započeli s izgradnjom.

Koje je vaše stajalište o nuklearki Krško i kako komentirate nedavno postignut sporazum sa Slovenijom?

— Kao što je javnosti obznanjeno, postoje različite mogućnosti za zbrinjavanje nuklearnog otpada, jer to je sa stajališta zaštite okoliša trenutačno najozbiljniji problem. U Hrvatskoj je proveden postupak izbora lokacije za izgradnje takva deponija koji je trajao više godina. Odluka o tome da li je deponij uopće potreban i koliki treba biti taj deponij nije u djelokrugu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, odluke o tome trebaju donijeti Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo gospodarstva, a Ministarstvo zaštite okoliša, osim za definiranje lokacije takva odlagališta, zaduženo je za ocjenu studije utjecaja na okoliš, koja mora biti napravljena prije početka izgradnje te, ako do izgradnje dođe, za nadzor kvalitete građenja. Želim istaknuti da cijela procedura mora biti u skladu s međunarodnim standardima, i uz sudjelovanje javnosti.

Koliko se po vašim informacijama zagađivanje iz termoelektrana smanjuje naprednom tehnologijom pročišćavanja?

— Znatno. Jedna od zadaća definiranih prijedlogom nacionalne strategije smanjivanje je štetnih emisija, pogotovo stakleničkih plinova iz termoenergetskih pogona. Da i termoelektrane mogu funkcionirati na zadovoljavajući način, pokazuje primjer Plomina 2. Mjerenje svih emisija u Plominu 2 pokazuje da su te emisije znatno ispod zakonom propisanih i preporučenih emisija.

Ima li nekih novih projekata termoelektrana koji su sada u pripremi?

— Što se tiče termoelektrana, nakon sporazuma o raskidu ugovora s Enronom nema zahtjeva za izgradnju tih elektrana. Kada bude izgrađena plinska mreža, možemo očekivati izgradnju termoelektrana na plin, koji je ekološki prihvatljiviji energent nego mazut.

Hoće li biti gradnje novih hidroelektrana, i preferirate li vi kao ministar zaštite okoliša taj oblik dobivanja električne energije?

— Ne. Poznato je da su hidroelektrane veliko opterećenje za riječne ekosustave, ali, s druge strane, energetske potrebe Hrvatske nedvojbeno će rasti. Ako postoje moguća ograničenja glede izgradnje termoelektrana, zbog obveza prema Protokolu iz Kiota o smanjivanju emisija stakleničkih plinova, ako još nisu postignuti zadovoljavajući aranžmani o mogućnosti uporabe energije proizvedene u BiH, onda je jasno da Hrvatska energetsku sigurnost mora tražiti u hidroenergetskim potencijalima. No, izgradnji ni jedne od tih elektrana ne može se pristupiti bez provođenja svih zakonom propisanih koraka.

Moguća hidroelektrana u Virju predmetom je ispitivanja mađarsko-hrvatske skupine stručnjaka koji će definirati na koji će se način odredbe EFPOO konvencije primijeniti i na tu elektranu. Ta konvencija regulira načine donošenja odluka o izgradnji objekata koji mogu imati prekogranične ekološke učinke.

Koliki je u Hrvatskoj stupanj iskorištenosti alternativnih izvora energije, od Sunčeve do spalionica otpada, i hoćete li poduzeti neke korake da se to stimulira?

— Stupanj uporabe alternativnih izvora energije u Hrvatskoj je veoma nizak i očigledno je da tu treba napraviti promjenu. Koliko mi je poznato, projekte o mogućoj energetskoj efikasnosti i uporabi alternativnih izvora razvija Energetski institut Hrvoje Požar. Ministarstvo poljoprivrede financira projekt uvođenja biodizela. HEP je na osnovi preporuka Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja upravo pred potpisivanjem višemilijunskoga dolarskog kredita za unapređenje primjene alternativnih izvora energije. Nevladina udruga Zelena akcija isto tako promovira uporabu Sunčeve energije, a, koliko mi je poznato, i više poduzetnika već je otpočelo ili je spremno otpočeti s ulaganjima u iskorištavanje energije vjetra. Mi ćemo zakonom o gradnji propisati stimulaciju za one koji u projekte građevina ugrađuju alternativne izvore energije, a nacionalna strategija zaštite okoliša bitan naglasak daje na uporabu Sunčeve energije, energije vjetra i biomase kao izvora energije.

S obzirom da su najveći zagađivači automobili, je li moguće napraviti dodatne korake u stimuliranju veće uporabe ekološki prihvatljivijeg goriva i korištenja automobila koji manje zagađuju okoliš?

— Neki koraci već su učinjeni. Dio tehničkoga pregleda automobila jest i ispitivanje ispušnih plinova iz motora, kao jedan od uvjeta u okviru tehničkog pregleda, potom, INA je potpisala ugovor sa Europskom investicijskom bankom o kreditu u iznosu od trideset i šest milijuna eura, koji je namijenjen poboljšanju kvalitete goriva u Ininim rafinerijama, što će smanjiti emisije iz automobila i smanjivanju emisija iz rafinerija. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja prošle godine potaknulo je obilježavanje dana bez automobila i u Zagrebu, a, kako znate, to je praksa koja se već ukorijenila u zemljama Europske unije. Ove godine pokušat ćemo tu akciju u više gradova u Hrvatskoj i na taj način dati poticaj osvještenju štetnosti emisija iz automobila. Ovih dana uspostavljamo kontakte s proizvođačima automobila na nefosilna goriva, koji nemaju štetne emisije, i pokušat ćemo ih privoljeti da u okviru dana bez automobila, u suradnji s Ministarstvom za zaštitu okoliša, organiziraju promociju svojih vozila.

Kakva je suradnja sa Zelenom akcijom?

— Mislim da je suradnja dobra. Predstavnici Zelene akcije sudjeluju na nekim međunarodnim skupovima na kojima sudjeluju i predstavnici Ministarstva i tamo zagovaramo slična stajališta. Ministarstvo je inicijator postupka ratifikacije Protokola o biološkoj sigurnosti kojim treba biti regulirana i vjerojatno zabranjena uporaba genetski modificiranih organizama, a to je isto tako jedno od područja djelovanja Zelene akcije. Ministarstvo daje potporu projektima Zelene akcije, a dio te potpore iskazan je u obliku novca koji se posredovanjem Ministarstva iz proračuna dodjeljuje nevladinim udrugama.

Kakva je međunarodna suradnja u zaštiti okoliša, recimo s Italijom kad je riječ o Jadranskom moru i s Bosnom u vezi s atmosferom. S obzirom na oblik Hrvatske, svako veće zagađenje u Bosni praktično je i zagađenje Hrvatske.

— Proteklih mjeseci poduzeli smo nekoliko koraka na području uspostave međunarodne suradnje u zaštiti okoliša. Što se tiče Italije, nismo ih uspjeli potaknuti da organiziraju sastanak na kojem bi se trebalo raspravljati o problemima zaštite sjevernog Jadrana. To možda možemo pripisati činjenici da je u Italiji došlo do smjene vlasti. U okviru Jadransko-jonske inicijative, uz potporu drugih država, nastojat ćemo privoljeti Italiju da na konstruktivan način pristupi rješavanju tog problema. Kako znamo, na drugoj strani talijanskoga poluotoka Francuska, Monako i Italija uspješno surađuju, pa nema razloga da na ovoj strani Italija, Slovenija i Hrvatska ne uspostave jednako uspješnu suradnju. Poslali smo svojega promatrača na sastanak te druge njihove komisije.

S predstavnicima Slovenije održali smo sastanak gdje smo jedni druge vrlo iscrpno informirali o svojim namjerama i dogovorena je suradnja, osobito na području zaštite prirode. Nastojat ćemo proglasiti transgranična zaštićena područja, za čije održavanje možemo očekivati novac iz međunarodnih financijskih izvora.

S mađarskim dužnosnicima održali smo sastanak gdje je središnja tema bila moguća hidroelektrana Virje, ali smo razgovarali i o uspostavi transgraničnoga zaštićenog područja, koje bi se uspostavilo spajanjem njihova Nacionalnog parka Drava i Kopačkog rita. Na taj način otvorili bismo vrata suradnji na području dunavskoga bazena.

S predstavnicima Federacije BiH i Republike Srpske održali smo sastanak potkraj prošlog mjeseca u Zagrebu. Iscrpno smo razmijenili mišljenja o široku spektru problema i dogovorili niz koraka koje ćemo zajednički poduzeti. Ti se koraci između ostaloga tiču zajedničkog nastupa pred međunarodnim institucijama u vezi sa zaštitom rijeke Neretve i rijeke Cetine, pa u perspektivi i rijeke Kupe. Razgovarali smo o rijeci Savi i potrebi uspostavljanja efikasnog mehanizma kontrole vađenja šljunka iz rijeke Save, što je sad izmaknulo svakoj kontroli. Dogovorili smo se o uspostavi efikasnijega mehanizma kontrole onečišćenja u Savi, Kupi i drugim rijekama. Obje će strane razmotriti mogućnost uspostave transgraničnih zaštićenih područja, opet s istom namjerom da iz međunarodnih izvora osiguramo sredstva za te svrhe.

Što se tiče Savezne Republike Jugoslavije, potkraj mjeseca bit će održan sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske i Jugoslavije, a jedna od tema bit će potpisivanje sporazuma o suradnji na području zaštite okoliša. Međunarodne aktivnosti na tom polju vrlo su intenzivne.

Ako se možete osvrnuti na svoj mandat od preuzimanja dužnosti, što smatrate najvećim uspjesima, a koja su područja u kojima još niste zadovoljni postignutim?

— Uspjesima smatram poboljšanje funkcioniranja javnih ustanova za zaštitu prirode, nacionalnih parkova i parkova prirode te uspostavu svih potrebnih struktura u javnim ustanovama, a u njih pet do sada nije bilo tako. Vjerujem da će nacionalna strategija za zaštitu okoliša, koju smo mi kao prijedlog izradili, biti uskoro prihvaćena u Saboru. Potom, visok stupanj senzibilizacije javnosti za probleme bespravne gradnje smatram jednim od većih uspjeha. Teško je dobiti simpatije građana ako vas u medijima prikazuju kao rušitelja, no mnogi građani shvatili su da pravna država između ostalog podrazumijeva uvođenje reda i na području prostornog uređenja. Isto tako, sve veća senzibilizacija javnosti za probleme zaštite okoliša, uvjeren sam da je dijelom posljedica dosadašnjega rada Ministarstva zaštite okoliša. Velikim uspjehom smatram i otvaranje našeg Ministarstva prema javnosti, što je vidljivo iz objava u javnim glasilima ali i u kontaktima s građanima.

Koji su najvažniji projekti i akcije koje pripremate u skorom razdoblju?

— Očekujem da će Nacionalna strategija zaštite okoliša, novi Zakon o zaštiti prirode, Zakon o prostornom uređenju te izmjene i dopune Zakona o gradnji biti usvojeni u Saboru ove godine. Usporedno s tim, mi radimo na osnivanju agencije za okoliš, koja bi trebala biti sastavljena od već postojećih ustanova, čiji bi rad bio organiziran na primjeren način. Isto tako očekujemo jačanje međunarodne suradnje, ponajprije u odnosima s Europskom unijom, Svjetskom bankom i Saveznom Republikom Njemačkom. Očekujemo da ćemo, nakon što završimo s tim projektima, iduće godine krenuti u realizaciju projekta zaštite krških područja, da ćemo detektirati i dijelom otkloniti najveće opasnosti za opstanak Plitvičkih jezera kao svjetskoga prirodnog fenomena, da ćemo osigurati još novca za razvoj Kopačkog rita te da ćemo Brijune pretvoriti i u mjesto najelitnijega turizma, uz zaštitu koja mora biti zajamčena u nacionalnom parku.

Razgovarao Zlatko Vidačković