Kad Grci friziraju

Kad Grci friziraju

Partenon i zapadni friz: restauracija i konzervacija, Muzej Mimara, Zagreb, 24. svibnja-15. lipnja 2001.

Zahvaljujući Helenskoj zakladi za kulturu, zapadni friz s atenskog Partenona stigao je u Hrvatsku zajedno s grčkim predsjednikom Constantinosom Stephanopulosom polovicom svibnja u središnju prostoriju drugog kata najvećeg zagrebačkog muzeja, na Rooseveltov trg. Helenska zaklada za kulturu osnovana je 1992, djeluje pod pokroviteljstvom grčkoga predsjednika, a cilj joj je poticanje boljeg poznavanja grčke kulture u svim njezinim oblicima. Ogranci Zaklade nalaze se u New Yorku, Odessi, Aleksandriji, Berlinu, Londonu i Parizu. Bolje upoznavanje grčke kulture Zagrebu je omogućeno izložbom Partenon i zapadni friz — restauracija i konzervacija.

Partenon je posvećen Ateni Parthenos, kćeri Zeusa i Matis. Naime, kada je Zeus čuo da je njegova prva žena Matis, kći Oceana i Tetide, trudna, jednostavno ju je progutao, bojeći se muškog djeteta koje bi bilo moćnije od svog oca. Atena je, nakon velikih Zeusovih glavobolja i Hefestove asistencije, rođena iz Zeusove glave, kao božica mudrosti, ratovanja, umjetnosti, pravde i obrtništva, veoma upućena u ljudska djelovanja. Osvojila je Atenjane nakon mudre pobjede nad ujakom Posejdonom: on je Atenjanima darovao vodu koja je bila slana i beskorisna, dok im je Atena darovala maslinovo stablo, koje im je davalo hranu, ulje i drvo. Zavoljeli su je i ona je postala zaštitnica grada koji je stoljećima predvodio civilizacijske tekovine poznatog svijeta.

Dorsko/jonsko

Partenon je središnji hram atenske Akropole, sakralne uzvisine u središtu antičke Atene, sagrađen na najvišoj točki, vidljiv iz velikih daljina kao spomenik Ateni, atenskim ratnim pobjedama protiv barbara i atenskoj demokraciji. Njegova je izgradnja trajala relativno kratko, od 447. do 438. prije Krista. Kamen za gradnju Partenona vrhunske je kvalitete, pentelički mramor koji su arhitektonski postavili Iktin i Kalikrat. Posljednji izgrađeni Partenon po tipologiji je oktastilni peripter, sa osam stupova u pročelju i sedamnaest bočno. Najjasnije obilježje Partenona, koje se često najslabije očituje, jest interakcija dvaju arhitektonskih poimanja: dorskog i jonskog. Dorski elementi u kolonadi i raspored prostora koegzistiraju s jonskim elementima friza i jonskim interkolumnijima. Isto tako, partenonska skulptura, rađena s Fidijom kao episcoposom, ima svoju logičku topografiju. Zemaljska razina očituje se na poznatom frizu, čiji je fragment prikazan u Zagrebu. Mitološka razina prepoznaje se na 92 metope, dok se u dva zabata prikazuje razina bogova, najviša razina.

Partenonski friz proteže se na sve četiri vanjske strane zida naosa, u najvišem dijelu hrama, i prikazuje panatenejsku povorku koja se za svečanosti kretala od Dipilonskih vrata do Partenona. Simulacija i oponašanje stvarnih događaja nije toliko čest slučaj u grčkoj klasičnoj umjetnosti. Zapadni je friz po arhitektonskoj, ali i religijskoj, projekciji manje bitan od istočnog, ali je istovjetan po izrazu, prikazima i obradi.

Poput stripa

Friz prikazan u Zagrebu, zapravo njegov odljev od umjetnog mramora, napravljen je od kalupa s početka 19. stoljeća koji se danas nalaze u British Museumu. Original je 1993. prvi put uklonjen s Partenona zbog dugostoljetne izloženosti atmosferilijama i jako lošeg stanja. Veći je dio friza u Londonu od 1802. zahvaljujući Lordu Elginu i Grci bi ga rado vidjeli u svojim vitrinama. Što ima na tih šesnaest ploča koje su bile postavljene u Mimari i što od njih možemo naučiti? Na dva kraja friza, čije su dimenzije 21,2 metra dužine i metar visine, prikazani su voditelji svečanosti između kojih se nalazi povorka konjanika. Intrigantnom različitošću prikaza konjanika, od onih koji se tek obuvaju ili šeću uz svoje konje pa do onih koji jedva svladavaju konje u propnju ili galopiraju, povezane su sve pojedinosti vezane uz ljudsku i konjsku anatomiju. Poput stripa, prizori se nižu jedan za drugim i u cjelini znače vrhunac grčke visokoklasične umjetnosti. Smještaj u apstraktnom i neodređenon prostoru, obilježje je grčkoga narativnog reljefa koje se izrazito iskazuje u ovom fragmentu.

Izložba Partenon i zapadni friz: restauracija i konzervacija u Zagrebu nije predstavila samo odljev friza nego i velike napore Komisije za restauraciju spomenika Akropole ne bi li sačuvali dio univerzumske baštine. Komisija se sastoji od niza grčkih stručnjaka, arheologa, povjesničara umjetnosti, fizičara, građevinara, kemičara, arhitekata, geologa i ostalih koji zajedničkim radom sudjeluju u složenom procesu. Dio slikovnih izložaka na izložbi posvećen je povijesti Partenona nakon Grka, preko kršćana, pravoslavaca, katolika, islama i Venecije te načinima restauracije i konzervacije, odnosno svih njezinih faza. Uz odljev i slikovnu građu, na izložbi se mogla vidjeti rekonstrukcija cjelokupne Akropole u modelu te rekonstrukcija dizalice na Partenonu. Ukratko, što naučiti? Ovom smo izložbom vidjeli koliko smo daleko od grčkih restauratorkih i konzervatorskih navada. Imamo sjajne stručnjake na tom području, ali njihove su ruke vezane uz birokratski aparat Ministarstva kulture. Mentalitet prepoznavanja i očuvanja baštine nije posve razvijen u našem društvu, i to nam nanosi više štete od kiselih kiša koje razaraju Dioklecijanovu palaču ili Salonu, Poreč ili osječku Tvrđu.

Marko Kružić