Znakovi vremena

»Vijesti muzealaca i konzervatora«, urednik Želimir Laszlo, 3-4, Zagreb, 2000.

Ovo glasilo, ponajprije namijenjeno stručnjacima s područja muzeologije i konzervatorima, izlazi još od travnja 1952. godine, a izdavač je Hrvatsko muzejsko društvo.

Ovaj broj donosi niz zanimljivih tema, i to kako domaćih tako i inozemnih. Već sama naslovnica pobuđuje pozornost, jer se pruža dojam da nas vodi u neka prošla vremena i da je riječ o nekoj komunističkoj ili socijalističkoj propagandi. Ipak, riječ je samo o svojevrsnu uvodu u tekst o izložbi u Moravskoj galeriji u Brnu održanoj prošle zime s temom Znakovi vremena — politički plakati centralne i istočne Europe 1945-1995.

Tekstom Kulturna politika Francuske — primjer na koji bi se trebalo ugledati, popraćenim nizom fotografija, ukazuje se na visoku razinu kulturne tradicije, obrazovanja stručnih kadrova, brige o kulturi, umjetnosti i kulturnoj baštini u zemlji u kojoj se živi s kulturom i umjetnošću, u kojoj je kultura najefikasniji turistički proizvod i u kojoj je država stvarni zaštitnik umjetnosti i kulture, što bi trebao biti putokaz i Hrvatskoj.

Muzejska djelatnost u Zagrebu i njezine prostorne odrednice tekst je o razvoju i rasprostranjenosti muzeja, budućim muzejima, kao i neke smjernice za proširenje postojećih.

Popraćena je i izložba XX. stoljeće u Zadru održana prošle godine, cilj koje je bio pokazati transformaciju toga grada, kao i izložba u Galeriji Cankarjeva doma u Ljubljani Rembrandt — od autoportreta do Biblije, čime je nastavljen niz gostovanja vrhunskih svjetskih umjetnika u toj galeriji.

2000 dodira za mir i sklad u društvu zanimljiv je tekst o edukativnoj akciji zagrebačkih muzeja, kojom se putem skulptorskih radionica nastojala upostaviti komunikacija i osjećaj zajedništva djece s invaliditetom i bez njega u zajedničkom kreativnom radu.

Tu je i izvješće s Icme 2000, godišnjeg sastanka ICOM-ova komiteta za etnografske muzeje i simpozija Svijet u ogledalu: prošlost, sadašnjost i budućnost održana u svibnju protekle godine u Kopenhagenu, kada je razgledano i više tamošnjih muzeja.

Zanimljiv je tekst Sakralni objekti hrvatskog podinarja, u kojem je riječju i slikom dan pregled tih objekata, njihova datacija, položaj, opis, inventar, njihovo sadašnje stanje i značenje, kao i onaj Utvrđivanje i opisivanje stanja umjetnina, kojim je opisan postupak s umjetninom kada ona prispije u muzej, restauratorsku ili preparatorsku radionicu, a tu je i vrijedan mali rječnik pojmova za opis stanja umjetnina.

Ove »Vijesti« vrijedan su prilog muzealskoj i konzervatorskoj struci, u kojima se na jednom mjestu može naći niz zanimljivih tema i svakako su privlačno štivo stručnjacima, ali i svima onima koje zanimaju kultura i umjetnost.

Antonija Vranić