Život u prostoru jezika

»Čakavska rič«, polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, glavni urednik Radovan Vidović, XXVIII (2000), br. 1-2 (1-214), Književni krug Split

Tekstovi poput ovih u »Čakavskoj riči« — pregledno razvrstani u tri cjeline, uz odgovarajuću jezičnu obradu (tumač riječi, akcentuacija, dijalektalne osobine teksta, izvori te sažeci na talijanskom i engleskom) —pronađena su dragocjenost čakavske jezične zajednice i prinos dijalektološkom istraživanju.

Znanstveno su ili pregledno obrađeni zemljopisni nazivi na otoku Visu od 11. do 18. stoljeća te u nekim govorima na sjevernodalmatinskim otocima, starosna slojevitost istarskih toponima, splitska čakavština u djelima A. Kovačića, imeničke tvorenice u pjesmama A. T. Valčića, hrvatski lingvist Mate Hraste.

U Osvrtima i prikazima predstavljena je brojna čakavska poezija i proza, knjige, hvarska zbirka, rječnik splitskoga govora, u kojima su prošlost, prostor, identitet i mentalitet utisnuti zavičajnom besjedom koja se otima zaboravu.

U literarnom dijelu drama je Joška Božanića U sjeni Green Hilla — Kartolina iz San Pedra u tri letrata. Priča je to o Komižanima koji su, naselivši se u Ameriku, izgubili zavičajni prostor, ali žive u prostoru svoga jezika. U »oceanu megalopolisa obitavaju na svom malom otoku zavičajnog dijalekta«, doduše uz prilagođene amerikanizme, kao čuvaru pamćenja za njih dovršena svijeta — rodnoga kraja.

Teme časopisa i njihovi marni autori, koji neprestano premeću po škrinji svakovrsnoga narodnog blaga, pa tako i jezičnog, zaslužuju poštovanje.

Marijana Lisjak