U zemaljsko vrijeme

Što je to mozak

Odjel za medicinu Matice hrvatske u Zagrebu organizirao je ciklus predavanja o ljudskom mozgu koji će se (do ljetne stanke) održavati svaki četvrti utorak u prostorijama Matice. U sklopu zanimljivoga ciklusa predavanja će održati eminentni hrvatski stručnjaci s područja psihološke medicine, etnopsihijatrije i antropologije dr. Nada Bešenski, dr. Danilo Hodoba, dr. Dubravko Božičević, dr. Goran Šimić i dr. Bartul Matijaca.

Na uvodnom predavanju pod radnim naslovom Mozak, što je to, 24. travnja govorilo se o anatomiji i fiziologiji ljudskoga mozga. Predavač dr. Miloš Judaš se, između ostalog, osvrnuo i na veliki razvoj neuroznanosti u svijetu proteklih godina.

Sljedeće predavanje iz ovog ciklusa bit će održano 22. svibnja kada će dr. Nada Bešenski govoriti o najnovijim dostignućima u dijagnostici.

Roland Šuman

Harmonije

Odjel za filozofiju i Odjel za prirodoslovlje i matematiku u suradnji 25. travnja organizirali su predavanje prof. dr. Zvonimira Šikića o temi Filozofija, matematika, muzika. O vezi tih znanosti još u 6. st. pr. Kr. govorio je Pitagora i njegovi sljedbenici. Oni odnose filozofije, matematike i muzike karakteriziraju kao harmoniju. I Aristotel u svojoj Metafizici govori o njihovim vezama spominjući Pitagoru. Po njima brojevi su temelj svega, na njima se zasniva harmonija univerzuma. Kao jedan od primjera spominje se muzička ljestvica, što navodi na zaključak da, ako se glazbeni svijet može prikazati brojevima, može se i sve ostalo. Po tome bi prva matematizacija bila matematizacija glazbe.

No, jedna je stvar uočiti tu činjenicu, a druga objasniti je. Jedno od mogućih objašjenja ponudio je među prvima Galileo Galilei. U drugoj polovici 19. stoljeća nude se neka alternativna rješenja, a u 20. stoljeću, šezdesetih i sedamdesetih godina, provode se psihoakustički ekperimenti, koji su ponudili konačno rješenje. Ipak, ni tu se nije stalo jer ništa nije apsolutno.

Antonija Vranić

U zemaljsko vrijeme

U prostorima Matice hrvatske 26. travnja predstavljena je nova knjiga pjesnika Veselka Koromana U zemaljsko vrijeme. U ime Matice hrvatske pozdravnu je riječ uputio njezin predsjednik Stjepan Bratulić, a knjigu su predstavili akademici Božidar Jelčić i Ante Stamać, te glumac Joško Ševo.

Bosanskohercegovački pjesnik djeluje već gotovo pola stoljeća (prvu pjesmu objavio je još 1953), a njegove radove nalazimo u svim antologijama hrvatskoga pjesništva. Autor je neobično široke osnove, govori uvjerljivo, potpuno zaokupljajući čitateljevu pozornost. Važno je obilježje njegova rada oslanjanje na rečenicu, kao i na bogat leksik. Koromanova je poezija istraživačka, usmjerena na upoznavanje i spoznavanje, kako sebe sama, tako i života. Uspijeva postići ono najteže: trajno iznenađivati običnostima sagledanim iz neuobičajnih perspektiva.

Dragan Momčilović

Ozdravljenje okoliša i društva

Predavanje mr. sc. Ane Švob na temu Ozdravljenje čovjeka i okoliša — izazov XXI. stoljeća (razmišljanje uz dan planeta Zemlje) organizirao je 26. travnja Odjel za prirodoslovlje i matematiku, a u povodu Dana planeta Zemlje, koji je bio 22. travnja.

Čovjek je od nastanka pa do danas najvećim dijelom bio lovac i sakupljač, a potom i stočar i poljodjelac, da bi tek u posljednja dva stoljeća postao i industrijalac. To tzv. industrijsko doba uzrokovalo je velik porast potrošnje energije, a s druge strane povećanje standarda i prosječnu čovjekovu starost. Istodobno uzrokovalo je i poremećaje u okolišu, kojih je bilo i prije, ali su oni bili proporcionalni tadašnjim mogućnostima. Neznanje, nesavjesnost i egoizam 20. stoljeća izazvali su bolest Zemlje, pa bi stoga glavna zadaća 21. stoljeća svakako trebalo biti ozdravljenje okoliša i društva, kao i pronalaženje dijaloga između ekologije i ekonomije, a u tom bi trebala biti velika uloga edukacije.

Antonija Vranić

Odjel tehničke kulture MH

Novi pročelnik Zvonimir Jakobović

Odjel tehničke kulture Matice hrvatske u petak, 27. travnja, održao je svoju IV. skupštinu, a glavna tema bio je izbor novoga pročelnika, kao i članova i tajnika Izvršnog odbora. Njezin dosadašnji pročelnik prof. dr. sc. Ante Markotić u svom izlaganju naglasio je kako se Matica hrvatska odrekla tehničke kulture jer s njom nikada nije uspostavljena suradnja, ali tu nije osamljena jer je ista situacija i u samoj državi kojoj, čini se nije potrebna ni kultura ni gospodarstvo. Odjel je imao časne namjere, ali čini se da to samo po sebi nije dovoljno. To je potvrdio i mali broj nazočnih članova.

Prije devet godina, kada je Markotić izabran za pročelnika, bio je ponuđen niz programa jer, kao što je poznato tehnika je osnova gospodarstva, a ono je opet budućnost svake države, doduše, čini se, ne i Hrvatske.

Međutim, oni su se odlučili kao Odjel opstati i još jednom ponuditi suradnju Matici hrvatskoj do svoje sljedeće skupštine jer, kako je Markotić rekao, Maticu je oduvijek smatrao vrhunskom institucijom. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u radu Odjela, uz nadu da će ih zajedništvo odvesti u bolju budućnost.

Na skupštini je izabran Zvonimir Jakobović za novoga pročelnika, tajnik je i dalje ostao Dubravko Malvić, a članovi izvršnog odbora postali su Božica Škulj, Vladimir Muljević i Ante Markotić.

Na kraju se skupu u ime Matice hrvatske obratio njezin potpredsjednik Stjepan Sučić i zahvalio na upornosti i izdržljivosti, ali isto tako naglasio da se treba suočiti i sa stvarnošću jer se i sama Matica nalazi u teškoj situaciji s bezbroj neriješenih problema. Također je izrazio želju za daljom suradnjom.