U čast hrvatskom Danteu

U čast hrvatskom Danteu

Na dan hrvatske knjige 22. travnja, u povodu 500. obljetnice dovršetka Judite Marka Marulića, a neposredno prije izvedbe opere Judita Frane Paraća u režiji Petra Selema, u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu svečano je predstavljena grafička mapa Judita Matka Trebotića u izdanju Matice hrvatske. Mapa sadržava sedam koloriranih bakropisa i predgovore akademika Josipa Bratulića, koji je napisao Pohvalu Marku Maruliću ocu hrvatske autorske književnosti i Tonka Maroevića, koji je likovne radove Matka Trebotića interpretirao u tekstu Od groba do krova — Trebotićeve varijacije na Marulićeve motive. Mapu su predstavili glavni urednik Vijenca Mladen Kuzmanović, predsjednik Matice hrvatske, akademik Josip Bratulić i profesor Darko Novaković.

Glavni urednik »Vijenca« Mladen Kuzmanović istaknuo je da je za Maticu hrvatsku ova godina ujedno važna i kao stota obljetnica prekrasnog secesijskog izdanja Judite Marka Marulića (s opsežnim predgovorom i tumačem zaboravljenih riječi s ilustracijama Otona Ivekovića i Mate Celestina Medovića). 1998. godine Matica je objavila Juditu za 21. stoljeće u kojoj je riješila mnoge prijepore u vezi s tekstualnim analizama Judite. Predstavljajući grafičku mapu Matka Trebotića, Kuzmanović je naglasio da ona ima i hrvatsku i europsku dimenziju, kao što je Marulić hrvatski i europski pisac. Matica hrvatska ponosna je što je uspjela objaviti tako sjajno izdanje kojim obilježava veliku obljetnicu, zaključio je Kuzmanović.

Svestrani umjetnik

Čestitajući blagdan hrvatske knjige, akademik Josip Bratulić naglasio je da su knjige te koje najbolje prenose tradiciju i da je upravo Marulić u svojim djelima ženskim likovima, Juditom i Susanom, na najbolji način započeo hrvatsku autorsku književnost. U Maruliću je Hrvatska dobila svoga Dantea, čija su djela ljepotom jezika i izražajnošću dostojna najvećih europskih književnika svoga doba, naglasio je Bratulić. Marulić je pored pisanja na hrvatskom i latinskom bio i likovni umjetnik, svestran poput velikih antičkih umjetnika, i zato ova grafička mapa ima posebno značenje. Pišući Juditu za vrijeme korizme 1501, Marulić je svjesno odabrao lik hrabre udovice koja spašava izraelski puk od pogibelji, prikazavši u njemu zemlju Hrvatsku, koja je udovica jer nema svoga kralja i koja će spasiti kršćansku civilizaciju od turske najezde. Ta knjiga predstavlja naša vrata prema tom razdoblju, u kojem hrvatski narod postaje kroz Marulićeva djela svjestan ljepote svog jezika u svim njegovim dimenzijama, kao što svaki narod to postaje tek kroz velika djela, istaknuo je Bratulić.

Razumijevanje i tumačenje

Profesor Darko Novaković istaknuo je da je pri obilježavanju četiristote obljetnice dovršetka Judite Marko Marulić prepoznat kao poveznica hrvatskog sjevera i juga, kad je u vrijeme Habsburške Monarhije jakim argumentima trebalo dokazivati hrvatstvo Dalmacije. U poslijeratnom razdoblju bio je predstavljen samo dijelom svoga opusa, onom koji je ideološkim pobjednicima bio najprihvatljiviji. Tek u devedesetima o Maruliću govori sasvim slobodno i nesputano, iako ne bez zabluda koje su neizbježno s tom slobodom došle. Maruliću treba prezentacija koja neće polaziti od idolopoklonstva. Matica hrvatska pokazala je svijest da osim važne manifestativne dimezije treba raditi i na onome što je u njezinoj pozadini, a to je proučavanje Marulićeva djela. Matica hrvatska je znala da je prvo trebalo raditi na razumijevanju i tumačenju, a onda na vrednovanju, o čemu najbolje svjedoče Matičina izdanja Marulićevih djela. Novaković je istaknuo važnost izdavanja Judite na CD-romu, kao najsuvremenijem mediju za 21. stoljeće, izrazivši nadu će na taj način ona biti dostupnija ne samo međunarodnoj filološkoj zajednici, nego i brojnim mladim čitateljima.

Na kraju prezentacije, Mladen Kuzmanović pozvao je nazočne da pogledaju bakropise Matka Trebotića u kojima se odražava renesansa, naša sadašnjost i budućnost te da prisustvuju izvedbi opere napisane na temelju velikog Marulićevog spjeva.

Zlatko Vidačković