Vijenac 187

Likovnost

Zajednička knjiga tridesetak autora

Raskošno i korisno

Opća povijest umjetnosti, više autora, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.

Zajednička knjiga tridesetak autora

Raskošno i korisno

Opća povijest umjetnosti, više autora, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.

Nakon Velikih civilizacija (Egipat, Grčka, Rim, Izrael) Mozaik knjiga i urednica Ivanka Borovac ponovo nam daruju iznimno izdanje.

Opća povijest umjetnosti nastala je kao zajedničko djelo tridesetak (uglavnom talijanskih) autora, koji u samom uvodu obrazlažu da su »knjigu načinili u namjeri da za obrazovana čitatelja iz bilo koje zemlje stvore vodič kroz svijet umjetnosti, s posebnim osvrtom na istraživanja i razmišljanja u vezi s umjetnošću koja su sazrela tijekom nekoliko posljednjih desetljeća«. Među autorima nailazimo na poznata imena kao što su Gillo Dorfles (teoretičar koji se bavi kičem), Paolo Moreno ili Silvio Ferrari. Ovaj posljednji, pored toga što ga znamo kao prevoditelja Krležinih tekstova na talijanski, koautor je bolonješkog udžbenika Arte come linguaggio, napisana po uzoru na zagrebački, Likovnu umjetnost prof. Jadranke Damjanov (kao što Ferrari i sam navodi). Raznolikost autora pretpostavlja i bolju stručnost u pojedinim poglavljima, a njihovi tekstovi pridonose posebnoj živahnosti knjige kao rezultata uspješne međusobne suradnje i usklađenosti pojedinaca.

Slikarstvu povlašteno mjesto

Knjiga je tiskana (u Španjolskoj) na kunstdruku, tvrda uveza, dimenzija 23 x 29 x 4,5 cm. Obaseže 719 stranica, oko 3000 ilustracija manjeg formata u boji i devetnaest kronoloških prikaza. Sadrži šest velikih cjelina: Prapovijesna i antička umjetnost, Stari svijet od Rimskoga Carstva do četvrtoga križarskog rata, Od velikih europskih gradova do najudaljenijih mjesta na svijetu, Umjetnost, trgovina i industrija, Kriza tradicije i nastanak suvremene umjetnosti i Umjetnost XX. stoljeća.

Svaka od cjelina podijeljena je u poglavlja, a ona se pak sastoje od manjih tekstova (s jasno istaknutim naslovima) koji govore o pojedinim umjetničkim kretanjima, ključnim ličnostima, narodima i pojmovima. Tu su joši kraći uokvireni dodatni podaci, sinoptičke tablice te temeljite analize pojedinih slika koje su neuobičajene za ovakve preglede jer su predočene nizom detalja, ucrtanim kompozicijskim osima i usmjerenjima, a sve to popraćeno je opsežnim tekstom i uokvireno, što pridonosi preglednosti sadržaja. Upravo ta isparceliranost, odvojenost tekstova koji su vizualno kratki i prihvatljivi, a popraćeni kvalitetnim ilustracijama manjeg formata, daje knjizi posebnu svježinu.

Povlašteno mjesto zauzima slikarstvo, i to zato (mišljenje je autora) što je reprodukcija slike ili crteža mnogo izražajnija od fotografije nekog kiparskog ili arhitektonskog djela, za čije je cjelovitije sagledavanje nužno mnoštvo snimaka. Stoga su ljubitelji arhitekture, a osobito skulpture najviše zakinuti.

U knjigu su uvršteni pregledi kultura i umjetnost izvaneuropskih naroda Amerike, Azije, Afrike i Oceanije, a najviše prostora, dvije stotine posljednjih stranica, posvećeno je modernoj i suvremenoj umjetnosti, jer, kako navode autori, »lakše je stvoriti prisniji odnos s umjetnošću proučavajući djela koja su nam bliža po vremenu nastanka«.

Kad će već taj Janson?

Listajući ovu raskošnu knjigu, kao svaka cjepidlaka, nalazim i neke nedostatke: nema tlocrta građevina, nema P. Uccella (što je dosta neobično s obzirom da su autori knjige uglavnom Talijani) i nema dimenzija slika i skulptura. Kako ništa nije savršeno, ove »zločeste« primjedbe pripišite autoru ovog osvrta, i prepustite se uživanju ponuđenog.

Kvalitetnih pregleda povijesti umjetnosti nažalost nema mnogo (jer je riječ o vrlo opsežnu gradivu), a kada se i pojave, prođu i desetljeća prije no što se prevedena mogu naći u našim knjižarama (Gombrich, Janson). Čini se da se u posljednje vrijeme stvari kreću na bolje i da prijevodi kaskaju manje od pet godina za izvornicima. Bilo bi nadasve korisno da se izdavači koji se upuštaju u takve skupe projekte prethodno savjetuju s kompetentnim (mjerodavnim) povjesničarima umjetnosti, arhitektima i srodnim profilima koji su upoznati sa zahtjevima publike (ovdje osobito mislim na studente, profesore, ali i ljubitelje umjetnosti).

U iščekivanju već pomalo kultne knjige autora H. W. Jansona, History of Art (koju već nekoliko godina prevodi i priprema mali čakovački nakladnik, a englesko šesto prošireno izdanje trenutačno možemo naći u zagrebačkim knjižarama) dobili smo (usuđujem se reći, još bolju) moderno koncipiranu knjigu (neki su je fakulteti već uključili u obveznu literaturu), koju iz sveg srca preporučujem svima onima koji vole umjetnost.

Paulina Granec

Vijenac 187

187 - 3. svibnja 2001. | Arhiva

Klikni za povratak