Pametni i knjiški ljudi

Pametni i knjiški ljudi

U današnje elektronsko vrijeme, kada se knjiga sve manje vrednuje, Svjetski dan knjige, 23. travnja, u Sloveniji obilježavaju čak nekoliko dana

Prema riječima predsjednika Društva pisaca Slovenije, Evalda Flisara, Slovenija je jedina država na svijetu koja tom prazniku posvećuje višednevnu pozornost. S knjižnim slavljem počeli su još 17. travja i tijekom tih pet ili sedam dana (iznimka je Maribor) nagovarali prolaznike da knjigama obraduju svoje najdraže. Slovenija se već dulje na različite načine trudi što više ljudi privući knjizi. Od 1992. Andragoški je centar Slovenije, po ugledu na skandinavska iskustva, počeo s projektom studijskih kružoka, koje su zainteresirani vrlo dobro prihvatili. Riječ je o neformalnu obliku učenja odraslih, koji u dinamičnom skupnom radu zadovoljavaju osobne interese. Od mogućih kružoka o ekološkom uzgoju povrća, domaćoj kuhinji, biciklizmu, grafičkim radionicama, učenju stranih jezika, dramskih i književnih radionica, najveće zanimanje vlada za čitateljski studijski kružok — Čitajmo s Mancom Košir. Naslov je kružok dobio po svojoj duhovnoj majci, dr. Manci Košir, profesorici na Katedri za novinarstvo ljubljanskog Fakulteta za društvene nauke (široj javnosti poznata kao Jana iz filma Breza po istoimenoj noveli Slavka Kolara). Tako se od 1999. po cijeloj Sloveniji vrlo uspješno širi čitalački virus. U duhu međunarodnog čitalačkog saveza (IRA) Čitalačko društvo Slovenije aktivno se zauzima za očuvanje svog jezika te pravo pojedinca da čita na materinskom jeziku.

Čitajmo s Mancom Košir

Riječ je o sociokulturnoj animaciji, čiji je cilj, aktiviranje čitanja u većini slovenskih mjesta, pun pogodak! Zato još od 1996. Svjetski dan knjige Slovenci slave i kao svoj Dan knjige, a organizator je već šesti put za redom Društvo slovenskih pisaca. Zato se taj kulturni praznik obilježava po cijeloj Sloveniji od Kopra, Pirana, Sežane, preko Celja, Slovenske Bistrice, Dravograda do Radovljice, Kranjske Gore, Kočevja, Litije, a središnje priredbe organizirane su na otvorenom: u Ljubljani, u Parku Zvezda, i u Mariboru, na Grajskem trgu. Namjera im je da, pored unaprijed zainteresiranih posjetitelja, privuku pozornost i slučajnih prolaznika. U toj namjeri i uspijevaju, jer iz godine u godinu organizatori se trude da poboljšaju program i učine ga što raznovrsnijim i privlačnijim za različite generacije. A generacije imaju svoje želje. Dječje, mladenačke i zrele, muške i ženske, roditeljske, studiozne, profesionalne... Koliko želja i potreba, toliko i vrsti knjiga. I već šestu godinu uspijeva im privući skupine ljudi, od predškolske djece, školaraca, studenata i zaposlenih umirovljenika. Zanimljiv zabavni program traje cijeloga dana od 10 do 20 sati. Jutarnje priredbe obično su namijenjene najmlađima, nastupi pojedinih vrtića, škola, predstavljanje pisaca za djecu, nastupi glazbenih škola, a od 16 sati program postaje sve zreliji (Ljubljana). To je vrijeme literarnih čitanja poznatih slovenskih pjesnika i pisaca (Uroš Zupan, Marko Kravos, Iztok Osojnik, Matjaž Pikalo, Vera Pejovič, Andrej Rozman-Roza, Barbara Korun...), aukcijâ knjiga, predstavljanja pojedinih nakladnih kuća i njihovih novosti, zatim literarnog kružoka Čitajmo s Mancom Košir, do 19 sati, kada se svaki knjižni dan završava koncertom etnoglazbe. Svi posjetioci priredbi, kao i slučajni prolaznici, mogli su kupovati knjige na obližnjim štandovima četrdesetak izdavačkih kuća, s popustom od 20 posto. Zanimljiva je slobodna razmjena knjiga, gdje posjetitelji na posebnom štandu ostavljaju knjige koje više ne trebaju, dok ih oni kojima su potrebne slobodno uzimaju. Na spontanom sajmu knjiga, koji podsjeća na pučku svečanost, događa se susret generacija.

Red i kaos

Na drugoj središnjoj priredbi, u Mariboru, Šestim danima slovenske knjige posvetili su cijeli tjedan, od 17. do 23. travnja. Počeli su knjižno-likovnom izložbom Red i kaos o poeziji Gregora Strniše, Dane Zajca i Tomaža Šalamuna te nekih mariborskih slikara. Ovogodišnja tema Red i kaos, logični je nastavak prošlogodišnje, Kratke povijesti vremena. Glavni gost na mariborskom slavlju bio je Claudio Magris, međunarodno priznat pisac i germanist iz Italije. Magris pripada među najveće mislioce 20. stoljeća, koji svojom izvanrednom sposobnošću razumijevanja i tumačenja velike društvene, povijesne i literarne sustave zna približiti i slabije prosvijećenu čitatelju. Mariborčani su osmislili vrlo bogat i zabavan program, od glazbe, folklora, javnog predstavljanja knjiga nekih izdavačkih kuća, okruglih stolova do glazbene priredbe Rokeri pjevaju pjesnike, literarnih večeri i razgovora s Milanom Jesihom, poznatim slovenskim pjesnikom. Održao se tamo i talk show, zatim pjesnički turnir (u kome se iskušalo dvanaest slovenskih pjesnika unaprijed izabranih na natječaju). Sve su priredbe redovito vrlo dobro posjećene, ali kako se uglavnom događaju na otvorenom, ovise o hirovitim klimatskim promjenama. Zato je vrlo poželjna inovativnost u kreiranju programa, koje organizatoru, Društvu pisaca Slovenije, očigledno ne nedostaje. A kakav je odnos Slovenaca prema knjizi, najbolje govori broj prazničnih dana posvećen Svjetskom danu knjige.

Neda Galijaš