Monografija makarskoga kraja

»Motrišta«, glasilo Matice hrvatske u Mostaru, ožujak 2001, glavni urednik Jago Musa

Uvodni dio časopisa posvećen je konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga narodnog sabora koja je održana 3. ožujka 2001. u Mostaru. Ističe se uvodni govor mostarskoga biskupa Ratka Perića i njegova osuda politike međunarodne zajednice prema hrvatskom narodu u BiH. U cijelosti su prenesene platforma Sabora i njegovi temeljni zaključci (Odluka o uspostavi hrvatske samouprave).

U rubrici Aktualno Božo Žepić kritički se osvrće na Daytonski sporazum ukazujući na neravnopravnost hrvatskog entiteta. Posebno se ističe zanimljiva demografska studija Nenada Pokosa, u kojoj se u mnoštvu statističkih podataka prate pokazatelji kretanja triju naroda i njihovi udjeli u sastavu stanovništva Bosne i Hercegovine od kraja 19. stoljeća pa sve do danas. I pomalo zaboravljeni Smiljko Šagolj u časopisu je pronašao mjesto člankom Sabur Alija(nsa).

U rubrici Mala knjižnica nailazimo na izbor iz poezije poljskoga književnika Czeslawa Milosza, dok je u dijelu koji se bavi filozofijom izbor iz Epikurovih fragmenata u dosad neobjavljenu prijevodu akademika Vladimira Premeca.

Ostatak časopisa ispunjen je kratkim pričama, poezijom, putopisima i raspravama poznatih hrvatskih pisaca, recenzijama raznih knjiga i zanimljivim in memoriam velikanima hrvatske književne i političke misli Ranku Marinkoviću i Vladi Gotovcu.

Časopis »Motrišta« Matice hrvatske u Mostaru bit će osobito zanimljiv onome dijelu hrvatskog naroda koje je porijeklom vezano za taj prostor, ali zbog univerzalnosti tema i isprepletenosti političke sudbine naših dviju država velik dio čitalačkoga kruga koji prati politička zbivanja u našem susjedstvu naći će zanimljivo štivo.

Roland Šuman

Posvećeno Maruliću

»Hrvatska obzorja«, časopis Matice hrvatske Split, 1, 2001.

I najnoviji broj ovog časopisa obiluje brojnim zanimljivim temama s raznih područja kulture i umjetnosti. Uvodni dio posvećen je velikoj 550. obljetnici rođenja Marka Marulića i 500. obljetnici nastanka Judite. Autori su dali osvrt na književno značenje Marulića, kao i na duhovni aspekt njegova djela. Slijedi prostor namijenjen prozi i poeziji, putopisima i uspomenama u kojima se izdvaja opširan članak posvećen Zemlji izlazećg sunca, Japanu, popraćen i fotografijama.

U dijelu časopisa posvećenu člancima, studijima i raspravama obilježava se 800. obljetnica rođenja Tome Arhiđakona, kao i 185. obljetnica rođenja i 95. obljetnica smrti Josipa Jurja Strossmayera i njegove veze s Korčulom i tamošnjim Zavodom Anđela Čuvara, koji obilježava 95. obljetnicu utemeljenja. Tu je i članak o Poljacima na otoku Šolti, kao i onaj posvećen životnom putu i književnom radu O. Bare Boškovića (1699-1770) te članak o Vjenceslavu Novaku, poznatom književniku, koji donosi njegov dosad manje znan prinos u glazbi. Odgoju mladih posvećeni su tekstovi Uloga umjetničke i narodne glazbe u životu mladog čovjeka te Dijete i likovna umjetnost.

Prostor namijenjen sjećanju u ovom broju posvećen je Ranku Marinkoviću. U kritikama, osvrtima i prikazima može se naći osvrt na veliku splitsku izložbu Hrvati i Karolinzi u Splitu, tekst o Verdijevu Trubaduru izvedenu u HNK u Zagrebu prigodom stote obljetnice smrti slavnoga skladatelja, kao i brojne književne kritike.

Antonija Vranić

Monografija makarskoga kraja

Jakša Ravlić, Makarska i njezino primorje, dopunjeno i izmijenjeno izdanje priredio dr. Frano Glavina, Matica hrvatska, Makarska, 2000.

Treća u nizu starih i vrijednih izdanja Matice hrvatske Makarska iz povijesti Makarskoga primorja, ova knjiga »po svojoj ozbiljnosti može služiti kao primjer kako treba pisati monografije primorskih mjesta« i kao podsjetnik na privlačne i istaknute isječke mozaika hrvatske domovine.

Budući da je prvi put objavljena 1934. kao tada jedina tiskana cjelovita povijest toga kraja, u izdanju Jadranske straže, sukladno ondašnjim prilikama srpskim jezikom i ćiriličnim pismom, MH Makarska smatrala je obvezom pripremiti ovu knjigu na hrvatskom jeziku, kao što je tekst uostalom izvorno i napisan.

Jakša Ravlić, znanstvenik koji je svojedobno (1954) bio predsjednik MH, »punih je pet desetljeća pronicao u povijest užeg i šireg zavičaja«. U ovoj knjizi makarsko je područje obradio u četiri cjeline: Zemljopisni pregled, Povijesni pregled, Kulturne prilike i Turizam. Svjestan prednosti, ali i nedostataka ovakva pregleda, namijenjena ponajprije širem čitateljstvu, u bilješkama je naveo mnoštvo izvora i literature kao uputu onima koji bi se nekim pitanjem željeli više pozabaviti.

Vremenski slijed zaustavljen je približno do godine prvog izdanja, osim turizma, pa knjiga ostavlja prostor razboritima da je dopune novim razdobljem.

Marijana Lisjak