Predavanje "Zakon o hrvatskom jeziku. Što dalje?"

Ugledni hrvatski romanist, sveučilišni profesor u miru Vjekoslav Ćosić rođen je u Dobropoljani na otoku Pašmanu, ali od svojih ranih godina živi u Zadru u kojem završava i osnovno školovanje. Klasičnu gimnaziju polazi u Zadru i Pazinu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomira 1966. godine studij francuskoga i njemačkoga jezika i književnosti. Dvije je godine radio i studirao u Francuskoj, poslije čega je lektor za francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zadru. Slijedila je njegova znanstveno-nastavna karijera na Filozofskom fakultetu u Zadru, od docenta za moderni francuski jezik i lingvistiku do redovitoga profesora u trajnom zvanju. Više od trideset godina bio je pročelnikom Odjela za francuski jezik i književnost.

Hrvatski sabor 26. siječnja 2024. donio je Zakon o hrvatskom jeziku, čime je Republika Hrvatska stala uz bok europskih zemalja koje se svojim nacionalnim zakonodavstvom skrbe o vlastitu jeziku. Time se nakon desetljeća iščekivanja napokon ostvario san mnogih generacija hrvatskih domoljuba. Nacrt Zakona izradila je radna skupina Matice hrvatske u sastavu: akademik Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Mario Grčević (voditelj radne skupine), akademik Mislav Ježić, akademik August Kovačec i dr. sc. Tomislav Stojanov.

Ćosić smatra da je donošenje ovog Zakona prijelomni trenutak za hrvatski jezik. Nakon što smo dobili Zakon o hrvatskom jeziku postavlja se pitanje: Što dalje? Ćosić je svoje predavanje podijelio na pet cjelina. Na samom početku predstavio je neposredne zadatke Vlade Republike Hrvatske. Jedan od zadataka bilo je osnivanje Vijeća za hrvatski jezik koje je zamišljeno kao koordinacijsko savjetodavno Vladino tijelo čiji je rad usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika. Zatim donošenje Nacionalnog plana hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera koji se odnose na zaštitu, osiguranje slobode uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika.  

Koju je sudbinu doživio nacrt i što je ostalo od toga „u zraku“, Ćosić je objasnio kroz primjere. Ono što je naknadno bilo predloženo u Zakonu su lektori. Oni se spominju kao skupina s jednom od važnijih uloga u provedbi Zakona. Jurisdikcija nad jezičnim pitanjima sljedeća je tema koju je Ćosić obradio. Tko je zapravo nadležan za provedbu Zakona? Da li je to Ministarstvo kulture i medija ili pak Ministarstvo gospodarstva i trgovine te koju je cijenu platila Vlada RH i hrvatski proračun, zapitao se i sam autor predavanja. Talijanizacija i amerikanizacija jezika jedan je od ključnih problema suvremenog jezika te na koji način regulirati nazive različitih imena restorana, apartmana, kafića i ostalih ugostiteljskih objekata, četvrta je tema s kojom se bavio predavač. Kao peti dio predavanja ostavio je tezu da je ovaj Zakon kao most obrane.

Na samom kraju dodao je da ovaj Zakon kao takav ne sadrži nikakve sankcije, nema nikakvih kazni, inspektora ni inspektorata te ne ulazi u privatnu kao ni u umjetničku komunikaciju.

Patricia Peić