Predavanje o otrovnim životinjama Borisa Dželalije

Dželalija izdvaja dvije skupine otrovnih životinja: aktivno otrovne životinje i pasivno otrovne životinje. Aktivno otrovne životinje (crna udovica, poskok i pčela i sl.) unose otrov u tijelo žrtve, dok pasivno otrovne životinje (npr. školjkaši) nemaju poseban aparat, otrov je raspoređen po tijelu i trovanje se događa dodirom ili jelom životinjskog mesa.

Od svih otrovnih životinja najznačajnije su zmije otrovnice. Naša najotrovnije zmija je poskok. Obitava u suhim i krševitim dijelovima Dalmacije. Dužine je do 60 cm, mužjaci i do 100 cm. Za njezin izgled karakteristična je tamnosmeđa ili crna cik cak linije, na vrhu glave ima roščić. U otrovnim žlijezdama ima 10 do 45 mg otrova, a ugrizom izlučuje količinu od 20 mg otrova, što je smrtonosna doza za čovjeka. Uz poskoka kod nas je poznata i otrovna zmija riđovka koja obitava u ravničarskim krajevima i planinskim predjelima. Naša najmanja otrovnica je planinski žutokrug koja nastanjuje Dinaru i Velebit, manje i uz rijeku Cetinu. U Republici Hrvatskoj dvije su zmije poluotrovnice – zmajur i crnokrpica. Njihov ugriz izaziva samo blaže lokalne reakcije. Crnokrpica se sa svojim leopardovim uzorkom kože, crvenkastim očima i okruglim crnim zjenicama, smatra najljepšom hrvatskom zmijom. Dr. Dželalija naglasio je kako zmije napadaju samo u obrani, kada se osjete ugrožene.

U naših zmija dominiraju hematoksinski otrovi, a u tropskih otrovnica neurotoksini. Naglasio je kako postoji nekoliko načina za prevenciju zmijskog ugriza: nošenje dobre odjeće i obuće, u staništu zmija hodati po stazama, ostati smiren i pribran u njezinoj blizini. Jakim udaranjem noge u tlo ili lupkanjem štapa zmije će pobjeći. Nakon ugriza odmah treba potražiti liječničku pomoć, ne primjenjivati povezivanje (ono može uzrokovati nekrozu), ne rezati ranu nožem ili sl., ne pokušati isisati otrov. Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno sjediti ili ležati, imobilizirati roku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, skinuti prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta. Mjesto ugriza prekriti čistom, suhom oblogom, označiti rub otekline na koži.U Hrvatskoj su od 2005. do 2019. identificirana 3 smrtna slučaja (2006., 2007. i 2013. godine) i to u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Aktivno otrovne životinje su i opnokrilci (pčele, ose, obadi, stršljenovi).Osobito je opasan njihov ubod u usnu šupljinu, zbog čega treba posebno paziti, upozorava dr. Dželalija na voćne sokove ili čak kavu odstajalu na otvorenom u boci ili čaši. Danas se za hitno liječenje alergijskih reakcija izazvanih ubodima ili ugrizima insekata ili sl, koriste autoinjektori adrenalina. Dok su u nekim zemljama škorpioni najopasnije otrovnice, vrsta koja živi kod nas (Euscorpius) nema jaki otrov, a na mjestu oboda nastaje lakša oteklina, crvenilo i svrbež. Od paukova izdvaja crnu udovicu kao najotrovnijeg europskog pauka. Krpelji i grinje parazitiraju na životinjama i izvor mnogih zaraznih bolesti. Ako krpelj uoči što prije ga treba ukloniti s kože, s obzirom da je rizik od infekcije veći što je krpelj duže pričvršćen, a lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Preporuča se izvaditi ga pincetom pri čemu treba oprati ruke a pincetu prebrisati antiseptikom. 

Morske otrovne životinje u Jadranu su smeđa vlasulja, crvena moruzgva i zelena vlasulja. Od meduza otrovne su: morska mjesečina, uhati klobuk i morska pluća. Najotrovnija meduza je morski loptaš ili „portugalska galija“ i vrlo je rijetka. Kod ovih uboda najvažnija je odmah isprati morskom vodom, nikako ne slatkom jer bi se aktivirali žarnjaci. Nakon toga politi vinskim octom ili alkoholom, a poslije svih ovih mjera mjesto premazati antihistaminskom i kotrikosteroidnom mašću. Od otrovnih riba spomenuo je žutulje i golubarke, Najotrovnije ribe Sredozemlja, Baltika i Sjevernog mora su paukovke. U Jadranu žive 4 vrste. U Jadranskom moru otrovne su ribe pauk, škrpinke i škrpoč. Otrov se razgrađuje i nestaje pri termičkoj obradi te su kuhane ili pečene vrlo ukusne. U zaključku je naglasio kako će slučaja otrovanja uvijek biti, ali zato je bitna pravodobna i pravilna reakcija.

Anica Serdarević