U Zadru održana tribina "Hrvatsko srce"

Sudjelovali su predavači sa svojim temama: dr. sc. Zlatko Begonja: “Drugi svjetski rat i poraće između činjenica i predrasuda”, Luka Knez, mag. educ. hist.: “Jugoslavenske tajne službe i partijsko rukovodstvo: historiografska promišljanja” te dr. sc. Radomir Jurić: “Zadarski studenti u Hrvatskom proljeću”. Program je moderirala Ivana Protrka, studentica Sveučilišta u Zadru.

Prije izlaganja publika je imala priliku pogledati kratki petominutni film o Anti Starčeviću koji je pripremio redatelj Vanja Vinković. „Htjeli mi to prihvatiti ili ne, danas je prisutna intencija da se što manje govori o prošlosti, pogotovo ciljanom dijelu prošlosti, zato što se smatra da se ne treba baviti prošlošću, već isključivo razmišljati o budućnosti. Međutim, pitanje je kako to ostvariti ako ne znate vlastitu prošlost, ne znate tko ste i odakle ste“, riječi su profesora Begonje, koji je povijesna razmatranja hrvatskog komunističkog razdoblja, okarakterizirao kao sraz činjenica i predrasuda.

Od sljedećeg  je predavača, Luke Kneza, publika mogla saznati neke nove podatke o jugoslavenskim tajnim službama i partijskom rukovodstvu. Tribina je zaključena izlaganjem Radomira Jurića o zadarskim studentima u Hrvatskom proljeću. Važan je istraživalački izvor njegovog kratkog uratka fond Općinskoga komiteta Saveza komunista Hrvatske Zadar, koji se nalazi u Državnom arhivu. Još su tu sjećanja sudionika, kao i ona vlastita, te novinski članci i dr. Kao svjedok i sudionik, kao onodobni student Filozofskoga fakulteta u Zadru, skupljao je i skuplja raznovrsnu građu o Hrvatskom proljeću u tom Gradu i na području sjeverne Dalmacije. Sudionici Hrvatskoga proljeća u Zadru, uostalom kao i u drugim krajevima Hrvatske, imali su veoma teške posljedice. Bili su zatvarani (primjerice Petar Vuleta, Tomislav Bilosnić, Bruno Zorić, Boris Vidov i dr.), progonjeni, prozivani, ostajali su bez posla (profesori Tereza Ganza Aras, Davor Aras, Nikola Jakšić (Fant), Ivan Pederin, Bruno Zorić) ili mogućnosti zapošljivanja, znanstvenoga (Stijepo Obad) i stručnoga napredovanja, posebice studenti koji nisu imali pozitivne moralno-političke karakteristike. Međutim, zaključio je Jurić, valja zapamtiti da Proljećari nisu klonuli duhom, nisu se predali, naprotiv, kasnije su postali veoma značajni hrvatski znanstvenici, sveučilišni profesori, pisci, kulturni djelatnici, ravnatelji kulturnih institucija, hrvatski političari i još mnogo, mnogo toga.