Održan znanstveni skup HRVATSKI PRIRODOSLOVCI 26: Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u Krapinsko-zagorskoj županiji

Svake godine Odjel za prirodoslovlje i matematiku  Matice hrvatske u svrhu popularizacije znanosti i prisjećanja na povijest hrvatskog prirodoslovlja održava znanstveni skup diljem Lijepe Naše prisjećaju se tako važnih znanstvenika iz kraja u kojem se skup održava. Ove godine skup se održao 20. listopada u Zaboku u Krapinsko-zagorskoj županiji. U ime organizatora i pokrovitelja skup su otvorili predsjednik OMH-a iz Zaboka Ivica Balagović, zamj. gradonačelnika Zaboka Valentina Đurek, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu KZŽ-a Ivan Lamot, zamj. gradonačelnika Pregrade Gordana Križanec Ružić, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Nikola Ljubešić i pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Jasna Matekalo Draganović koja je u svom pozdravnom govoru  naglasak stavila i na važnu 175. godišnjicu Matice hrvatske.

Kako je to prvi put da se u KZŽ-u i Zaboku održava znanstveni skup posvećen isključivo prirodoslovcima iz Hrvatskog zagorja koji su, nažalost, široj javnosti manje poznati, većina slušateljstva bili su  učenici i njihovi mentori što nije neobično budući da je Zabok poznat po izvrsnim školama i uspjesima učenika, kako je istaknula i zamj. gradonačelnika V. Đurek u svom pozdravnom govoru i zahvali organizatorima na tome što odlaskom u provinciju šire interes mladih za STEM područje. I akademik Ljubešić u svom dugogodišnjem radu zamijetio je zabočke učeniku i istaknuo to neformalnom razgovoru koji se vodio sljedeće dana na stručnom izletu (Muzej krapinskih neandertalaca i Muzej grada Pregrade) s autoricom članka. Tijekom dana prostorom Galerije grada Zaboka u kojoj se održavao znanstveni skup prostrujilo je stotinjak učenika fokusiranih na određena predavanja i područja interesa. Ugodan prostor Galerije u kojoj je već bila postavljena izložba slika Vatroslava Kuliša Centripetalne fuge kojom će se službeno otvoriti Dani K. Š. Gjalskog u ponedjeljak 23. 10.  odisao je pozitivnom energijom i iščekivanjem.

Na simpoziju se moglo čuti 15 izvrsnih, vrlo zanimljivih i raznovrsnih izlaganja. Svatko je mogao pronaći nešto za sebe. Predavanja su bila koncipirana u tri sesije, a predsjedavajuća gospoda odradila su svoju dužnost najavljujući predavače impresivnim životopisima te pazeći da se predavači drže vremena određenog za predavanje.  Većina predavanja popraćena je prezentacijama.

Znanstveni skup započeo je predavanjem Jakova Radovčića o Dragutinu Gorjanović-Krambergeru; krapinskom neandertalcu i evolucijskim paradigmama. Predstavljen je Krambergerov rad i njegova teza biološkog kontinuiteta između Neandertalca i suvremenog Homo sapiensa, ali i sama koncepcija Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini budući da je dr. Radovčić jedan od autora muzejskog postava. Sa svim problemima i izazovima od ideje do realizacije izvrsnog i modernog muzeja u Krapini Radovčić je upoznao kolege sljedećeg dana na „terenskoj nastavi“ u Krapini. Boljeg i iscrpnijeg vodiča nitko nikad nije imao. Na započetu temu o neandertalcima nadovezala se Davorka Radovčić (Simbolično ponašanje krapinskih neandertalaca). Saznali smo da su se neandertalci kitili orlovim kandžama  te da su uz kanibalizam razvijali i društveni život. Tema je zaintrigirala mnoge pa se u vremenu predviđenom za raspravu potegnulo pitanje jesu li oštećenja na lubanji tragovi kanibalizma ili traumatološke posljedice pokušaja liječenja.

Tatjana Kren predstavila je suautorski rad s Brankom Hanžekom Meteorit Hrašćina (Hraschina) i njegova važnost u znanosti. Meteorit je pao 1751. godine u selu Domovec kod Hrašćine i veći dio je temeljni meteorit Muzeja prirodnih znanosti u Beču, dok je manji dio, uz odobrenje cara Franje,  podijeljen lokalnim kovačima. U izlaganju je istaknuta uloga ondašnjeg župnika Jurja Maršića koji je zaslužan za očuvanje meteorita iz Hrašćine te podjela meteorita i njihova važnost u određivanju starosti Sunčeva sustava. Vanja Flegar u svojem izlaganju (Epistolarna zbirka Andrije Dudića) upoznala je slušateljstvo s korespondencijom humanista hrvatskog podrijetla s poznatim osobama kulturnog i političkog života njegova doba (16. st.) i značaju njegovih Epistulae od kojih je još veliki dio neobjavljen i nedovoljno proučen. Andrija Dudić široj javnosti nije poznato ime jer je uglavnom živio i radio u inozemstvu te su i njegova pisma objavljena u izdanju Poljske akademije znanosti i Mađarske akademije. Izlaganje Snježane Paušek-Bažar Prirodoslovlje u doba Ljudevita Gaja popraćeno je izuzetno pozorno budući da je tema velikom dijelu auditorija (učenicima) nešto bliža od ostalih. Slušateljstvo je upućeno u činjenicu da se utemeljenje prirodoslovne sredine odvijalo putem časopisa i to posebice u Gajevoj Danici i Novouređenom ilirskom kalendaru. Izuzetnu važnost imao je i osnutak Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva budući da je to prvo društvo koje je počelo raditi na prikupljanju naziva na hrvatskom jeziku. Puno riječi uvršteno je iz okolice Klanjca zahvaljujući seoskom bilježniku koji je bio član Društva. Da je začetak farmaceutske industrije u Hrvatskoj zapravo započeo u Hrvatskom zagorju, točnije u Pregradi, auditorij je saznao iz izlaganja Suzane Inić koja je predstavila suautorski rad s Vanjom Flegar (Ljekarničke obitelji Thierry i Feller – začetnici farmaceutske industrije u Hrvatskoj). Francuz Thierry stalno se nastanivši u Pregradi otvara ljekarnu Angjelu čuvaru i 1893. osniva prvu tvornicu lijekova u ovom dijelu Europe. Najpoznatiji Thierryjevi proizvodi bili su balzam i mast koje je registrirao u Londonu i zaštitio znakom zelene opatice. (Novootvoreni muzej u Pregradi s mnogim eksponatima iz Thierryjeve ljekarne predavači su vidjeli narednog dana koji je bio posvećen stručnom izletu.) Da je Zagorje bilo plodno tlo za razvoj farmaceutske industrije potvrđuje podatak da je i u Donjoj Stubici ljekarnik Feller otvorio tvornicu-laboratorij za poznati pripravak koji je sve liječio Elsa-fluid. Vesna Vučevac Bajt u predavanju Zaslužni veterinari Hrvatskog zagorja predstavila je četiri veterinara (Tomislav Markuš, Fran Ž. Lisak, Milan Njemčić i Dragutin Pozajić) koji su djelovali u drugoj polovici 19. st. i prvoj polovici 20. st. te pripadaju najstarijoj generaciji hrvatskih veterinara, a svojim djelovanjem zauzimaju trajno mjesto u veterinarskoj povijesti. U radu Vanje Flegar i akademika Nenada Trinajstića o životu i radu profesora Franje Krleže iz Krapine (Doprinos profesora Franje Krleže prikazu periodnoga sustava elemenata)  prvi put je analiziran  Krležin rad objavljen  u Nastavnom vjesniku 1940./41. god. u kojem je predložio svoju modifikaciju tablice periodnog sustava u kružnom obliku jer bolje, po njegovom mišljenju, prikazuje građu atoma. Iako je Krleža bio autor nekoliko udžbenika iz kemije, kružnu tablicu periodnog sustava ne možemo pronaći u njima pa autori zaključuju da njegov prijedlog nije zaživio. Izuzetno impresivno izlaganje o akademiku Hrvoju Ivekoviću imao je August Janeković. Predstavio je bogat životopis Hrvoja Ivekovića, anorganskog kemičara koji je 1945. bio  i dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta (1954–56), član HAZU-a (od 1969), u jednom periodu i predsjednik Hrvatskoga kemijskog društva i Matice hrvatske (1968–70).  Hrvoje Iveković, rodom iz Klanjca, bio je izuzetan intelektualac, voljen od svojih prijatelja umjetnika Augustinčića i Radauša, ali i vrlo cijenjen od kolega i obožavan od studenata. Preplavljen emocijama, dr. Janeković završio je svoje predavanje riječima zahvale pokojnom akademiku Ivekoviću.

Predavanje iz biologije popraćenom odličnom prezentacijom i slikama o rijetki starim stablima tise koje još žive i rastu na zagorskoj strani Medvednice, upoznao nas je Darko Mihelj (Tisa – spomenik prirode na Horvatovim stubama). Tise, nažalost, u Hrvatskoj ima malo jer su stabla posječena radi kvalitetne građe, stoga preostala  moramo cijeniti i čuvati.  Isti predavač predstavio je rad Značajan krajobraz Zelenjak – Risvička i Cesarska gora u kojem je detaljno prikazao biljni i životinji svijet te geološke i speleološke objekte zaštićenog područja Krapinsko-zagorske županije koje je 2011. godine proglašeno značajnim krajobrazom na temelju Zakona o zaštiti prirode. O matematičar Stjepanu Škreblinu iz Pregrade, jednom od najplodnijih autora izvornih matematičkih udžbenika te najistaknutijem metodičaru matematike predavao je Ivica Vuković (Prilog istraživanje bio-bibliografije S. Škreblina). Auditorij je ostao iznenađen činjenicom da su mnogi podatci iz njegova života i rada ostali nepoznati te da o tom vrsnom matematičaru u suvremenoj Hrvatskoj enciklopediji koju izdaje Leksikografski zavod M. Krleže nema natuknice, iako su i u Zagrebu i u Pregradi ulice nazvane po njemu. Rad o S. Škreblinu suautorski je rad Ivice Vukovića s Anđom Valent i Željkom Hanjšem. O matematici je održao predavanje i Darko Veljan (Mijo Šilobod Bolšić i Vatroslav Bertić – matematičari Zagorja iz 18. i 19. st.). M. Š. Boltić jedan od župnika koji je držao pučku nastavu, a 1758. je dao tiskati kajkavski priručnik matematike Aritmetika Horvatszka - opsežnu knjigu o računu, prvu knjigu iz matematike na hrvatskom jeziku. Ilirac Vatroslav Bertić iz Orehovice kod Bedekovčine, mjernik i geometar, u povijesti matematike ostaje prvi u nastojanju da se ostvare neki rezultati u području matematičke logike. Predavanje Zvonka Pađana o arhitektu Ćirilu Metodu Ivekoviću iz Klanjca (Hrvatski arhitekt Ćiril M. Iveković i likovna umjetnost Hrvatskog zagorja njegova vremena) plijenilo je pozornost svih slušatelja. Predavač je aktivno komunicirao sa slušateljstvom tražeći od njih odgovore i podvlačeći važnost arhitekta Ivekovića u drugoj polovici 19. st. osvješćujući potrebu poznavanja i očuvanja baštine koja ima svoj korijen u Zagorju. Naglasak je stavljen i na pravilan i kreativan odnos prema prirodnom ambijentu i potrebi suživota arhitekture i prirode. O perivojima u Hrvatskom zagorju čulo se na predavanju Ivane Jurčić (Povijesni prikaz nekoliko plemićkih perivoja Hrvatskoga zagorja). Opisano je  i slikom predstavljeno jedanaest perivoja (Stubički Golubovec,  Donje i Gornje Oroslavje, Bedekovčina, Mirkovec, Bežanec, Miljana… ) Autorica je predstavila njihovo nekadašnje stanje i današnje uglavnom zapušteno.

Završno predavanje bilo je vezano uz predstavljanje 26. broja časopisa Prirodoslovlje u kojem su otisnuti radovi predstavljeni na skupu u Zaboku. Barbara Bulat, glavna urednica, osvrnula se  na rad i djelovanje Odsjeka za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske od njezinih početaka do današnjih dana, a završna riječ pripala je predstavniku HAZU-a akademiku Nikoli Ljubešiću koji je sumirao predavanja na simpoziju. Ljubešić je naglasio da su znanstveni skupovi koji se održavaju svake godine u drugom gradu i drugom kraju Hrvatske podsjetnik da ne smijemo zaboraviti naše vrijedne znanstvenike i sve ono što od njih baštinimo.

Drugi dan skupa predavači i članovi Ogranka Matice hrvatske iz Zaboka proveli su na stručnom izletu koji je, sudeći po komentarima prisutnih, bio iznimno dobro organiziran pri čemu treba posebno zahvaliti ravnatelju Muzeja krapinskih neandertalaca Jurici Sabolu i gradonačelniku Pregrade Marku Vešligaju. Skup se održao uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Zaboka, Grada Pregrade i Krapinsko-zagorske županije. Sudionici 26. prirodoslovnog skupa ocijenili su ga vrlo uspješnim i poticajnim za daljnji rad i istraživanja.

Sandra Babnik Lončar