Izložba JEZIK GOVORIMO - PISMO PIŠEMO

Nakon obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika 21. veljače i ususret tradicionalnom obilježavanju Danâ hrvatskoga jezika od 11. do 17. ožujka u Galeriji zabočke  Gradske knjižnice 1. ožujka otvorena je izložba o hrvatskom jeziku i pismu JEZIK govorimo – PISMO pišemo.

Posjetitelji izložbe mogli su pogledati pretisak prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu Rimskog dvora iz 1483., prvu hrvatsku glagoljsku početnicu iz 1527., prvu kajkavsku tiskanu knjigu Decretum Ivana Pergošića iz 1574., kao i izvornike i pretiske  prvih hrvatskih pravopisa (od Kratkog navuka za pravopiszanye horvatzko za potrebnozt narodnih skol iz 1779., Gajeve Kratke  osnove horvatsko-slavenskoga pravopisana, iz 1830. do tzv. Londonca), gramatikâ (Institutionum linguae Illyricae libri duo Bartola Kašića, Mikaljina, Della Bellina, Starčevićeva, Weber-Tkalčevićeva, Maretićeva), rječnika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae Fausta Vrančića iz 1595.), Slovoslovje dalmatinsko-talijansko Bartola Kašića iz 1599., Rechi szlovenszke Jurja Habdelića iz 1670.) i novijih izdanja knjiga o jeziku koje su nezaobilazno blago u razvoju hrvatskoga jezika. Ističu se i Kronika (1578.) i Postilla (1586.) Antuna Vramca, Karnarutićevo Vazetye Sigetta grada (1584.), Kanižlićeva Sveta Roxalia i Reljkovićev Kuchnik. Mnogobrojna izdanja dokaz su bogate kulturne, jezične i književne tradicije u Hrvata.

Galerija je obogaćena plakatima i keramičkim glagoljičkim slovima-skulpturama kojima su ispisane jedne od najpoznatijih pjesama poput Cesarićeva Slapa ili Voćke poslije kiše koje su, uz domoljubne pjesme na standardnom jeziku – Hrvatski jezik Vladimira Nazora i Preradovićevu pjesmu Rodu o jeziku, pjesmu na trima narječjima – Hrvatski jezik u učeničkoj varijanti i pjesmu Kaj Dragutina Domjanića interpretirali učenici osnovne škole.

Uz pregledno izlaganje profesorice i lingvistice Matee Filko o povijesti hrvatskoga jezika, govora i pisma, izložba, koja je otvorena do 24. ožujka, podsjetila je na važnost čuvanja hrvatskoga jezika, materinske riječi, identiteta jednog naroda, kao i na poštivanje različitosti, a  istovremeno njegovanje vlastite povijesne, kulturne, jezične i književne baštine.

(Tina Marušić)