Obilježeni Dani hrvatskoga jezika

OMH u Zaboku prvi je put organizirao događanje u novom prostoru zgrade Silos i time otvorio novu suradnju s Regeneratorom.  Tatjana Pišković gostovala je već u Zaboku održavši književnu tribinu na Danima K. Š. Gjalskog, stoga nije začudio odaziv na predavanje na kojem se tražio stolac više. Dobrodošlicu je gošći pokalaza velikim buketom i zabočka gradonačelnica Valentina Đurek.

Predsjednica OMH u Zaboku Sandra Babnik Lončar predstavila je profesoricu Pišković kao nekadašnju gimnazijalku zabočke Gimnazije koja je od 2004. godine zaposlena na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu na kojoj predaje morfologiju, leksikologiju i rodnu lingvistiku. Od 2017. do 2021. godine bila je voditeljica Zagrebačke slavističke škole, članica je uredništva časopisa Suvremena lingvistika i Croatica, suuredila je i uredila mnogo knjiga te je autorica znanastvene monografije Gramatika roda za koju je svojevremeno dobila i Godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika te knjige Uvod u leksičku semantiku hrvatskoga jezika koja je izdana krajem 2024. u Matici hrvatskoj.

Interaktivno predavanje zapravo je bilo predstavljanje spomenute knjige koja je ujedno prvi sveobuhvatni priručnik takve vrste u jezikoslovnoj kroatistici, pisan vrlo sustavno i sistematično na temelju višegodišnjeg iskustva rada sa studentima. Knjiga je podijeljena na dva dijela, znanstveni -  Kratka povijest leksičke semantike i na uporabni - Osnovne teme leksičke semantike. Iako je knjiga primarno napisana kao priručnik studentima, srednjoškolcima i nastavnicima, zanimljivim primjerima iz životne svakodnevice, autorica je napisala knjigu i za one koji će se s leksičkom semantikom sresti prvi put.

Razgovor o knjizi s moderatoricom Sandrom B. Lončar popraćen je interesantnim primjerima na pratećoj prezentaciji koja je publici različitih interesnih profila i generacija približila značenje riječi, povezanost značenja (semantike) s gramatikom, njihovu neraskidivu vezu, pojam univerzalne gramatike s kojom se rađamo, prema tumačenju N. Chomskog kojeg dr. sc. Pišković citira, urođene sposobnosti da od rođenja iskustvom i odgojem učimo značenje riječi, točno ih koristimo ne razmišljajući o gramatičkim pravilima. Veliko poglavlje u knjizi i na subotnjem predavanju posvetilo se višeznačju (polisemiji) i tome kako smo u stanju razlikovati više značenja iste riječi, odnosno koliko riječi stane u ljudski um (između 50 i 250 tisuća, neovisno o inteligenciji ili obrazovanju) te koliko različitih značenja smo primorani pridružiti istom izrazu da se um ne „natrpa“.

Predstavljanje knjige proteklo je u opuštenoj  i toploj atmosferi u svojevrsnom razgovoru s publikom što je bilo najizraženije u završnom dijelu izlaganje o značenjskim suprotnostima (antonimima) pitanjem publici zašto je slatko suprotno slanom, a ne ljutom ili kiselom. Složenu temu autorica je približila publici svakodnevnim i duhovitim primjerima kojima je potaknula prisutne na dublje promišljanje o jeziku što se očitovala i u postavljenim pitanjima autorici na kraju predavanja. Puno pitanja i tema ostalo je otvoreno za neko sljedeće gostovanje.

Sandra Babnik Lončar