Glagoljica prije Ćirila i Metoda – glagoljica bez predrasuda

U srijedu 16. travnja u Gradskoj galeriji Zabok održala se večer posvećena glagoljici u organizaciji i suradnji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Umjetničke sekcije Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, čime je ujedno u zabočkom Ogranku započelo obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

U ime Ogranka Matice hrvatske u Zaboku okupljenu je publiku pozdravila predsjednica Sandra Babnik Lončar, a goste je predstavila potpredsjednica Tina Marušić. U središtu večeri bilo je predstavljanje knjige Tomislava Beronića „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“, uz izložene slike dr. art. Mirjane Drempetić Hanžić, nastale na Zmajskoj školi glagoljice.

Književnik, glagoljaš, istraživač baštine i računalni programer Tomislav Beronić, uz primarni posao računalnoga programiranja, više od četiri desetljeća bavi se proučavanjem i uspoređivanjem starih pisama, ponajprije glagoljicom. Piše romane, zbirke kratkih priča i putopisnu fikciju. Godine 2020. osmislio je mrežnu aplikaciju i videoigru GlagoMatika za učenike osnovnih i srednjih škola, a riječ je o natjecateljskom tipu prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici. Prvo je takvo natjecanje organizirano 2021. godine 22. 2. na Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Također je 2023. godine objavio prvi roman potpuno napisan i otisnut na glagoljici (nakon 118 godina) „Misal kneza Anža Frankopana“, a ove je godine aktualan i drugi roman „Legenda o hrvatskom zmaju“, koji je isto tako, uz latiničnu verziju, potpuno tiskan i na glagoljici. U veljači ove godine tiskana je knjiga „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ koja donosi nove spoznaje i istraživanja o porijeklu glagoljice. Tomislav Beronić član je mnogih udruga i društava, među kojima su Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ – Zmajski stol u Karlovcu, Družbe čuvara baštine „Frankopani“, Društva za promicanje kulture „Kvaka“, Književnog kruga Karlovac i drugih.

U svojem je 90-minutnom predavanju i predstavljanju svojih višedesetljetnih istraživanja iscrpno i detaljno smjestio glagoljicu u povijesni, prostorni i vremenski kontekst područja staroga Ilirika, gdje su obitavali  narodi na području od Jadrana do Panonske nizine. Nadovezuje se na mišljenja i uvriježene, znanstveno prihvaćene, tvrdnje o nastanku i porijeklu glagoljice te u svojim zaključcima pobija Ćirilometodsku teoriju, kojoj suprotstavlja vlastitu teoriju – tzv. Žensku teoriju o nastanku glagoljice. Samim time pobija tvrdnju da je glagoljica izum pojedinca, koji se pripisuje sv. Ćirilu u drugoj polovici 9. stoljeća, ali i smješta nastanak glagoljice u vrijeme puno prije Svete Braće, čak i svetog Jeronima, prema kojem je glagoljica nazivana i jerolimica ili bukvica (prema materijalima u kojima su se urezivale črte i rezi – pergameni, platnu, koži i drvu). Tomislav Beronić tako nudi nove zaključke, na temelju višedesetljetnoga istraživanja i uspoređivanja starih pisama, i tvrdi da su glagoljicu oblikovale i stvarale ponajprije ilirske žene te obrazlaže tu tvrdnju pokazujući sličnost glagoljičnih slova s prapovijesnim predmetima – keramikom i nakitom poput spiralnih fibula, češljeva ili posuda u kojima se čuvala hrana. Samim time Beronićeve spoznaje ulaze i u početke pismenosti Ilira, odnosno Hrvata koji su od iskona na svojem području. Predlaže i znanstvenu metodu radioaktivnoga izotopa C14 za nova ispitivanja starih glagoljskih natpisa kako bi se utvrdila njihova stvarna starost. Uvjeren je da bi takva metoda mogla iznjedriti mnoga iznenađenja, moguće i potvrde njegove teorije, ali i propitivanje znanstveno priznatih teorija. Tomislav Beronić ističe kako nije znanstvenik, već slobodni istraživač i strastveni proučavatelj pisama i jezične baštine, međutim poziva znanstvenike na dijalog s ciljem odbacivanja predrasuda o glagoljici i utvrđivanja istine o njezinu porijeklu i nastanku.

Tim tragom istražuje i urednik knjige, Goran Majetić, koji je predstavio knjigu i istraživanja. Karlovački književnik, novinar, publicist i povijesni istraživač, usmjeren posebno na spomeničku baštinu, s Tomislavom Beronićem pokrenuo je portal „Budni Div“ te povijesno-putopisnu družinu Karlovačke županije koja organizira povijesno-turističke izlete, sve kako bi se promovirala bogata hrvatska kulturna baština, ali i kako bi se otvorila nova pitanja za nova istraživanja.

U sklopu Zmajske škole glagoljice dr. art. Mirjana Drempetić Hanžić, poznata zagorska akademska kiparica i slikarica, čije skulpture i instalacije krase mnoga područja Hrvatskoga zagorja i šire, predstavila je svoje slike s temeljnim motivom glagoljice i obilježavanja važnih obljetnica – 400 godina od rođenja Ane Katarine Zrinski, 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva, 120 obljetnica Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ i 100 godina od početka izdavanja časopisa za žene Ženski list Marije Jurić Zagorke. Motiv zmaja bila je i tema crteža okupljenim učenicima Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok i Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku koji su pokazali zavidna crtačka umijeća i likovne tehnike, a najbolji je rad nagrađen i predstavljenom knjigom!

Sve troje predstavljača, istraživača i izlagača, Tomislava Beronića, Gorana Majetića i Mirjanu Drempetić Hanžić spaja ponajprije ljubav prema glagoljici i potreba za čuvanjem i promoviranjem hrvatske povijesne, kulturne i jezične baštine, koja je i dalje neiscrpno vrelo istraživanja, rekonstruiranja i teorija mnogim suvremenicima. Sigurni smo i vjerujemo da će ova tema još dugo godina biti intrigantna i da će potaknuti znanstvenike na nove izazove – jer je glagoljica neizostavan dio hrvatske tradicije i kulture. Ona je početak, slovo, iskon, savršeni krug koji tek treba iznova otkrivati!

Tina Marušić