Izložba slika Franje Klopotana i predstavljanje SRPSKO-HRVATSKOG OBJASNIDBENOG RJEČNIKA Marka Samardžije

U Gradskoj knjižnici Ksaver Šandor Gjalski u Zaboku, Ogranak Matice hrvatske u Zaboku i Hrvatska udruga Muži zagorskog srca organizirali su 1. ožujka  izniman kulturni događaj – otvorenje izložbe doajena hrvatskog slikarstva Franje Klopotana te predstavljanje knjige dr. Marka Samardžije Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik.

Franjo Klopotan stvara već više od pedeset godina. Jedan je od utemeljitelja Društva naivnih likovnih umjetnika  i slikar s međunarodnom reputacijom i izložbama u skoro svim velikim euoropskim kulturnim centrima. Djela su mu izložena u brojnim privatnim kolekcijama i galerijama u zemlji i inozemstvu, ali krase i najeminentnije svjetske muzeje moderne umjetnosti. Izložbom u Zaboku, naslovljenom Ponizno uz gospodina, predstavljen je križni put u 14 akvareliranih crteža te dvije slike u tehnici ulja na platnu i triptih Golgota u tehnici ulja na staklu. Zadaća križnog puta nema samo likovnu dimenziju već i onu duhovnu, ne samo u smislu prenošenja poruke svete riječi nego i poruke neizbrisive vrijednosti života, otkupljenja i ljubavi koju smo upravo Božjom milošću zadobili. U ovo vrijeme korizme, koje prethodi najvećem kršćanskom blagdanu – Uskrsu, uživajući u slikama Franje Klopotana, možemo uživati i puna srca prepustiti se zahvalnosti i molitvi, riječi su dr. sc. Rajka Fureša, stoloravnatelja Udruge Muži zagorskog srca u impresivnom predstavljanju života i djela velikog umjetnika. Klopotanova originalnost uočljiva je u svakoj izloženoj slici, a u triptihu prepoznajemo i specifičnu bajkovitost na koju smo navikli u dosadašnjim djelima F. Klopotana.

U potpuno ispunjenom prostoru izložbenog dijela knjižnice, u ambijentu likovne ekspresije iz koje progovara i pjesnička duša, predstavljen je  prvi Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik dr. M. Samardžije, uglednog leksikografa i redovitog profesora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rječnik je tiskan u izdanju Matice hrvatske, a prvo predstavljanje  imao je samo nekoliko sati ranije u Zagrebu. Glavna urednica Romana Horvat uputila je publiku u dosadašnje leksikografske radove koji se bave odnosima hrvatskog i srpskog jezika, a prof. Martina Horvat predstavila je rječnik osvrćući se na svrhu i strukturu rječnika. Rječnik je zamišljen  kao jezični priručnik koji će dobro doći mlađim generacijama jer objašnjava najčešće pojmove u srpskom jeziku u književnosti 20. st i medijima.  Profesorica Horvat navela je da rječnik sadrži preko 6 000 riječi te da su svi leksemi stavljeni u kontekst kako bi se olakšalo razumijevanje i uporaba pojedinog leksema. Istaknula je neke pojmove koji nemaju odgovarajući izraz u hrvatskom jeziku (npr. ikonos), stoga je dano samo objašnjenje (definicija) kako bi se olakšalo razumijevanje. Svoje izlaganje završila je naglašavajući da leksikografskim djelima nije cilj produbljivanje razlika, već uspostva svojevrsnog mosta koji će novim generacijama pomoći u komunikaciji s literaturom i medijima na srpskom jeziku, a prevoditeljima olakšati posao budući da sada konačno postoji  jedno referentno djelo na koje se mogu pozvati. Sam autor osvrnuo se na pojmove objasnidbeni i razlikovni rječnik poučivši publiku koja je razlika između njih navodeći neke primjere. Istaknuo je da je rječnik plod njegova dugogodišnjeg rada te da je riječi popisivao isključivo on sam čitajući i istražujući srpsku literaturu i javna glasila te da je lekseme nastojao što točnije objesniti.  Kao primjer potrebe za takvim rječnikom naveo je i neke  primjere i izraze koji imaju isti izraz u oba jezika, no potpuno drugo značenje (npr. kolovoz – u srpskom jez. znači ono što u hrvatskom nazivamo kolnik,  a u hrvatskom je kolovoz naziv  za osmi mjesec).

Druženje sa slikom i knjigom upotpunjeno je i glazbenim intermezzom – vokalnim izvedbama skladbi Dobro mi došel prijatel i Oko jene hiže u dojmljivoj zvedbi Srečka Blažička. Program je završio druženjem s umjetnicima i znastvenicima.

(Sandra Babnik Lončar)