Održana promocija GODIŠNJAKA GRADA ZABOKA za 2021. i 2022. godinu

U svom uvodnom pozdravu predsjednica Ogranka, Sandra Babnik Lončar, pozdravljajući okupljene, istaknula je kako vrijeme brzo leti te je već ovo deveti broj koji je upravo izašao iz tiska.  Ove godine pokušali smo uhvatiti korak s vremenom da bi aktualnosti, teme i tekstovi bili iz tekuće godine te da bi se čitatelji na kraju godine prisjetili svih kulturnih događanja, aktualnosti i novosti od siječnja do prosinca, a svojevrsno bi se tako zaokružilo jedno poglavlje, jedna godina, jedno razdoblje poput božićnog poklona svima vama, upakiran u knjigu u kojoj svatko može pronaći zanimljivosti o kojima želi pročitati, informirati se, educirati se ili zabaviti – rekla je Sandra Babnik Lončar te zahvalila svima, posebno urednici Tini Marušić na koordinaciji i realizaciji zacrtanih ciljeva. Istovremeno je još jednom zahvalila gradu Zaboku jer bez njihove financijske potpore ne bi bilo svih dosadašnjih Godišnjaka ali i ovogodišnjeg te izrazila nadu za buduću suradnju oko daljnjih projekata.

Novi Godišnjak predstavila je glavna urednica Tina Marušić. Ovaj broj  ima devet rubrika koje sadrže različite tekstove autora, koji pišu za Godišnjak od samih početaka ili one nove koji su se uključili, povezane u ljubavi, posvećenosti i volji prema istraživanju i pisanju o Zaboku, zabočkim temama i ljudima te nesebičnom darivanju znanja, vremena i spoznaja. U rubrici „Iz povijesti i prošlosti Zaboka“ donosi se drugi dio opsežnoga članka Nešto o privređivanju Zabočana i drugih u Zaboku u desetljećima prije i nakon dolaska željeznice dugogodišnjega suradnika i istraživača povijesti, prošlosti i kulture Zaboka, gospodina Vlade Saftića. Drugi tekst u rubrici jest Rekvijem za stare kestene Branka Mikca. Lirski obojan tekst stavlja u središte drveće (kesteni, hrastovi, lipe, jabuke, kruške) kao neizostavan identitet grada koji se počinje gubiti njihovim rušenjem, a samim time i lokalna baština, ali i sjećanja i uspomene građana, emotivno vezanih za pojedina drveća.

U drugoj rubrici „Istraživanja baštine“ nalazi se tekst Tatjane Pišković Leksički kronizmi u romanu U noći Ksavera Šandora Gjalskog, na temelju predavanja s Književno-znanstvene tribine o Gjalskom u Danima Gjalskog. U rubrici „Gospodarstvo“ autorice Korana Komar i Stella Štefanac stavljaju Zabok kao središte rada Hrvatskog zagorja i opisuju industrijski razvoj grada te analiziraju suvremene gradske funkcije.

U rubrici „Portreti“ Vesna Pušelj piše tekst Danica – Umjetnost života u kojem se osvrće ne samo na posljednju izložbu slika umjetnice i dugogodišnje matičarke, svoje majke, Danice Posavec, već je jasno i zanimljivo portretira pišući o njezinu životu, karakteru, hobijima, radu i umjetnosti. Drugi portret Ivana Knezoci – učiteljica i dama donosi Ivica Balagović koji u emotivnom tekstu piše o svojoj prvoj učiteljici i obrazlaže ulogu učitelja i nastavnika u životu svakoga učenika, ali i pojam ličnosti u profesionalnom i privatnom životu koji samo rijetki posjeduju.

Rubriku „Razgovori“ čine dva izvrsna intervjua – s Nenadom Borovčakom Đimom (Tin Krznar) i Biserkom Jakšić (Darko Fiket) koji u odgovorima na ciljano postavljena pitanja otkrivaju zanimljivosti i važne informacije o sebi, svojem privatnom i poslovnom životu, hobijima, a pritom i upućuju čitatelje na trag koji su ostavili u gradu.

Rubrika „Jubileji i godišnjice“ donosi dva vrlo važna teksta za Ogranak Matice hrvatske u Zaboku i za Hrvatsko zagorje. U prvome tekstu naslovljenom Uz 30. godišnjicu osnutka Ogranka Matice hrvatske u Zaboku Ivica Balagović piše o samim početcima pokretanja zabočkoga Ogranka, čemu je i sam svjedočio kao jedan od pokretača, o prvome predsjedniku Stjepanu Bučaru, atmosferi u domovini ratnih 90-ih godina, djelatnostima i radu Ogranka koji se sve više razvijao pomoću marljivih, kvalitetnih i zaslužnih entuzijasta. Ljubica Anđelković Džambić piše tekst Dvadeset godina filmske čarolije na zagorskim bregima u kojima obuhvaća dva desetljeća organiziranja Tabor Film Festivala, međunarodnoga festivala kratkometražnog filma, koji se promatra kao prepoznatljiv kulturni brend u regiji.

Rubrika „Događanja“ okuplja više tekstova o kulturnim i društvenim aktualnostima u gradu Zaboku. Tina Marušić u tekstu Aktivnosti Ogranka Matice hrvatske u Zaboku u 2021. i 2022. godini donosi pregled brojnih aktivnosti, rada, gostovanja i djelatnosti zabočkoga Ogranka u dvije godine; Bojana Birač pregled događanja u Galeriji grada Zaboka; Branka Tuđa Kanceljak pregled događanja u Gradskoj knjižnici „K. Š. Gjalski“ s naglaskom na godinu čitanja i susret s književnicom Julijanom Matanović; Valerija Novak piše o Maloj nagradi Gjalski kao identitetu OŠ Ksavera Šandora Gjalskog i najdugotrajnijoj svečanosti u školi, a Ivica Balagović o Zabočkom turniru kvartova kao zanimljivom dijelu sportskoga i društvenoga života u Zaboku.

U rubrici „Osvrti i stvaralaštvo“ Ivica Balagović, koji je napisao vrlo vrijedne članke za ovogodišnji broj, piše i osvrt na promociju knjige „MOJ BUDO“ Rajka Bartolina, o životu i putu mnogostruko nagrađenog sportaša i trenera u borilačkim sportovima. Predstavljamo čitateljima i dvije kratke priče književnice i profesorice Sanje Ždralović Hod po rampi ili Priče jedne šalice i Stvarnost boja/Reljef Zagorja, koja je ušla 2021. godine u uži izbor za Književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“ sa svojim romanom prvijencem „Glagoljski misterij“.

Na kraju rubrika „Inicijative i projekti“ podsjeća da su sva događanja, vizije, ideje i projekti zalog za budućnost i razvoj grada. Darko Fiket u tekstu Projekti od iznimnog značaja za grad Zabok izdvaja važne projekte za razvoj grada i ciljeve koji se njima žele postići. Velika zahvala Valentini Đurek, pročelnici Upravnoga odjela za EU fondove i strateške projekte, koja je razgovarala s autorom i navela sve važne projekte koji su pokrenuti ili završeni u 2021. i 2022. godini. Sandra Babnik Lončar u tekstu Zajednica škola u Europi – Erasmus + piše o programu Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja mladih, razmjene studenata, putovanja i sporta i navodi programe u kojima su sudjelovale sve srednje škole u Zaboku kao dio zajednice europskih škola. Ružica Kotarski piše o hvalevrijednom i tradicionalnom projektu „Cunge, cunge, cungeraj“ u OŠ i njegovoj ulozi u osnaživanju učenika, a Ružica Cigula o projektu Svakidašnjica, običaji, školovanje naših predaka, istoimenog teksta u ovome broju, ali i tiskanoga zbornika, u kojem su učenici OŠ intervjuirali svoje djedove, bake i roditelje i saznali puno o njihovu životu, djetinjstvu, školovanju, igrama, običajima, zaboravljenim izrazima i pojmovima, ali se i dodatno povezali s članovima svojih obitelji.

Deveti broj Godišnjaka grada Zaboka obuhvaća čak 23 teksta, iznimnih po kvaliteti sadržaja, zanimljivostima, temama. Zato Uredništvo sa zadovoljstvom i srećom čestita i zahvaljuje svim autorima i suradnicima koji su dio ovoga velikog i tradicionalnog projekta u izdavačkoj djelatnosti Ogranka Matice hrvatske u Zaboku. Velike zahvale upućujem grafičkom dizajneru Igoru Vranješu na izvrsnoj dugogodišnjoj suradnji, brzini i profesionalnosti, kao i lektoricama Katarini Halambek Švec, Dubravki Krznar i Luciji Mlakar; Vedrani Gudek koja je napravila završnu korekturu broja i Branku Janjaninu i Dragutinu Škreblinu na ustupljenim fotografijama Zaboka i detalja iz zabočkoga kraja. – zaključila je urednica Tina Marušić.

Tijekom večeri uslijedilo je čitanje ulomaka iz Godišnjaka br. 9 koje su čitali Sandra Babnik Lončar i Ivica Balagović. U glazbenom intermecu sudjelovali su učenici iz Gimnazije A. G. Matoša i polaznici srednje glazbene škole Lucija Ivančić, Margareta Frgec, Anja Šoštarić i Petar Žukina.

Hvala svima na sudjelovanju i potpori u radu i djelovanju našeg zabočkog Ogranka.

Darko Fiket, tajnik OMH Zabok