Obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u OMH u Visu

Ogranak Matice hrvatske u Visu također se pridružio obilježavanju te velike obljetnice. Zajedno sa Središnjicom i vodstvom MH i brojnim dalmatinskim ograncima MH, na poziv OMH u Splitu, sudjelovali smo na centralnoj proslavi obljetnice Splitsko-dalmatinske županije 30. rujna 2025. uz svečanu premijeru glazbeno-scenske legende u 12 slika „Krunidba kralja Tomislava“. U 97. broju „Hrvatske zore“, glasila OMH u Visu, također smo je obilježili uz sliku kralja Tomislava na naslovnici te izvacima iz programske knjižice te raskošne scenske izvedbe.

O tom značajnom događaju za našu hrvatsku povijest govorili smo i na „Pjesničkoj večeri uz čaj i galetine (kekse)“, koju smo u okviru Mjeseca hrvatske knjige 2025. organizirali 5. studenog u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Vis te naše domaće pisce i pjesnike. U spomen na tisućitu obljetnicu 1925., kada su mnogi pučki pjesnici i guslari o kralju Tomislavu spjevali pjesme, pročitali smo prvih nekoliko stihova pjesme o krunidbi kralja Tomislava, kojih sliku prilažemo.

Na poticaj Ogranka Matice hrvatske u Visu profesor dr. sc. Dinko Radić, arheolog i povjesničar, 24. studenoga 2025. u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Visu održao je predavanje pod naslovom „Kralj Tomislav 910. – 925.: između povijesti, mita i nacionalnog simbola“. Priloženo dostavljamo kratki sadržaj predavanja od samog autora, koji donosi njegov pogled na povijesni značaj kralja Tomislava. Također dostavljamo i fotografije s opisanih događanja.

1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva – „Kralj Tomislav 910. – 925.: između povijesti, mita i nacionalnog simbola

predavanje u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vis, ponedjeljak 24. 11. 2025.

Uvriježeno je mišljenje da je knez Tomislav:

-          pobijedio Mađare,

-          pobijedio Bugare,

-          ujedinio Primorsku i Panonsku Hrvatsku,

-          stekao vlast nad Dalmacijom,

-          imao je 60 000 konjanika, 100 000 pješaka, 80 velikih i 100 manjih brodova,

-          925. okrunio se za kralja.

Spomenute zasluge su ga u novije vrijeme promovirale u općeprihvaćen i prepoznatljiv nacionalni simbol, a sve u svrhu otpora germanizaciji i mađarizaciji, nešto kasnije i jugoslavenstvu. Godine 1925. u čitavoj Hrvatskoj je povodom Tomislavovog proglašenja kraljem upriličena velebna proslava 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Što je od toga istina?

Tekst koji se naziva „Ljetopis popa Dukljanina“ spominje vladara Primorske Hrvatske Tomislava, koji se oko godine 917. uspješno bori s Mađarima. Primorska Hrvatska vlada barem dijelovima one Posavske što potvrđuje i car Konstantin VII. Porfirogenet.

Godine 924. Bugari su napali Srbiju i porazili župana Zahariju, koji je potom pobjegao u Hrvatsku. Bugarski car Simeon je 926./927., nakon osvajanja Srbije, poslao ogromnu vojsku na Hrvatsku, koja je katastrofalno poražena u bitci negdje na prostoru današnje Bosne ili u blizini Imotskog.

Kao nagradu Bizant, kako kaže Konstantin VII. Porfirogenet, daje Tomislavu upravu nad dalmatinskim gradovima.

Crkvenu vlast nad Dalmacijom dobio je rimski papa, pa su 925. i 928. u Splitu održani crkveni sabori, koji su se odnosili na crkvene jurisdikcije i upotrebu „slavenskog jezika“ u bogoslužju. Tomislav je vjerojatno bio prisutan na oba sabora.

Papa Ivan X. Tomislava naziva „Tamisclao, regi Crouatorum.“

Što se u to vrijeme događalo s otokom Visom?

Car – pisac Konstantin VII. Porfirogenet u 30. poglavlju „De administrando imperio“ kaže: „Od rijeke Orontion [Neretva] počinje Paganija i proteže se sve do rijeke Zentinas [Cetine], ona ima tri županije, Rastotzan i Mokron i Dalen. Dvije od ovih županija, odnosno Rastotzan i Mokron, leže na moru, i imaju brodove, ali Dalen je udaljen od mora, i oni tamo žive od zemljoradnje. Njima su susjedna četiri otoka, Meleta, Kourkoura, Bratza i Faros, najpogodniji su i plodni, s napuštenim gradovima na njima i s mnogo maslinika, na kojima su oni naseljeni i drže svoja stada, od kojih žive.“

Sve dosadašnja saznanja upućuju nas da je otok bio slabo naseljen na morskoj vjetrometini između Neretljana (Hrvata) i Bizanta. Nastanak grada Visa doći će tek kasnije.

prof. dr. sc. Dinko Radić