Ogranak Matice hrvatske u Visu - izvješća

Večer s Renatom Baretićem

Otok Vis krajem listopada iz ljetne vreve naglo potone u razdoblje jesenske i zimske tišine koju nakratko prekine tek ustreptalost božićnih blagdana. Da siječanj, veljača i ožujak, ne bi bili mjeseci sumorne otočke zime, pobrinuli su se ove 2023. godine Povjerenstvo za kulturu i Turistička zajednica Grada Visa te Ogranak Matice Hrvatske u Visu. Udruženim snagama osmislili su ambiciozan kulturni program, nazvavši ga Viškom kulturnom zimom, na kojoj su ugostili ugledne goste

U siječnju je u posjet došao Jurica Pavičić, pisac i novinar, koji je predstavio svoju knjigu Mater dolorosa i drugo izdanje svoje slikovnice za djecu Tri kuće, tri prijatelja, dok je u veljači fotograf, bloger i putopisac Jurica Galić Juka održao zanimljivo predavanje o svojim putovanjima.

U petak 10. ožujka u prostoru prepune Gradske knjižnice i čitaonice s Višanima se družio poznati književnik i novinar Renato Baretić.

Bio je to susret za pamćenje, u opuštenom i prisnom ozračju. Puno mladih, posebno srednjoškolaca, te uz njih stariji, željni živog susreta s književnošću, s pažnjom su pratili riječi etabliranog književnika, suvremenog klasika hrvatske književnosti. Razgovor s njim znalački je vodila profesorica Katja Tresić-Pavičić, koju s Renatom Baretićem veže dugogodišnja suradnja, rad u splitskim novinskim redakcijama. Razgovaralo se o Osmom povjereniku, Baretićevoj knjizi, koja je objavljena prije točno 20 godina, a po kojoj je 2018. snimljen istoimeni film. Dijelove iz romana čitala je mlada profesorica i glumica viškoga amaterskog Kazališta Ranka Marinkovića, Antonija Baržić, a Renato nam je vrlo prisno, i s radošću što se nalazi na našem otoku, upravo sličnom Trećiću, njegovoj izmaštanoj utopiji, govorio o svom radu i načinu stvaranja. Učenici srednje škole, koji Baretićev roman čitaju kao obveznu lektiru, zanimalo je kako je knjiga nastala, na koliko je jezika prevedena, kako je bilo moguće prevesti trećićonski, čakavski govor koji je Baretić doslovce izmislio, te je li zadovoljan filmom koji je nastao iz njegove knjige. Odgovarao je vrlo iskreno i nadahnuto, govorio o svojem radu u novinarstvu i o pisanju scenarija za poznate domaće televizijske serije i filmove. Predstavio je ukratko i svoju najnoviju knjigu Zadnja ruka, govorio o poeziji s kojom je započeo svoj literarni put, o prijateljstvu s Arsenom Dedićem i pjesmama koje su jedan drugome pisali. Njegova tri soneta biti će objavljena u novom 91. broju Hrvatske zore, glasila Ogranka MH u Visu. Obećao nam je na kraju da će još jednom doći na Vis na jesen te organizirati jednu od svojih poznatih radionica kreativnog pisanja za buduće viške pisce. Govorio je na kraju o svojoj fasciniranosti jezikom i jezicima, narječjima i govorima, te kako je u svim njegovima romanima prisutna ta zaigranost riječima. Prisutno je to i u pitanjima koja sastavlja za kviz Tko želi biti milijunaš? i manje pub kvizove.

„Za dobru priču potreban je običan čovjek u neobičnim situacijama“ objasnio je parafrazirajući Hitchcocka, te napomenuo kako njega nadahnjuju obični ljudi i otoci, među kojima su mu najdraži Kornati, Susak i Vis. Pred kraj druženja, u društvu pjesnikinje i novinarke Sanje Sviličić, s tugom se prisjetio prerano preminulog novinara Zorana Franičevića s kojim se družio u Visu, Komiži i Splitu. Sanja Sviličić tom je prilikom pročitala nekrolog koji je upravo Baretić napisao u povodu Franičevićeve smrti.

Večer je završila iskrenim priznanjem Renata Baretića kako mu je žao što je druženje završilo i obećanjem da će u Vis zasigurno vratiti.

Dobrila Cvitanović

slika


Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva