Predstavljanje knjige o Ivanu Šaliću u Bebrini

U ime suizdavača Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje prisutnima se obratila dr. sc. Marija Karbić, znanstvena savjetnica i predstojnica Podružnice iz Slavonskog Broda. U svom je osvrtu istaknula važnost knjige i njezin značaj za lokalnu, regionalnu, ali i nacionalnu povijest, osobito crkvenu povijest. Naglasila je važnost istraživanja lokalnih tema te najavila podršku sličnim temama koje se bave poviješću brodskog Posavlja. Nadalje, u programu se obratio svećenik u mirovini, velečasni Stjepan Sokolović koji je osobno poznavao Ivana Šalića te je podijelio svoja sjećanja na razgovore koje su on i Šalić održavali tijekom njegovih posjeta Zagrebu i noćenju u župnom dvoru. Potom su se prisutnima obratili autori knjige. Dr. sc. Josip Jagodar predstavio je prvi dio knjige u kojem su autori pisali o povijesnom pregledu mjesta Bebrina.

Važno je napomenuti kako ova knjiga po prvi puta u hrvatskoj historiografiji obrađuje povijest Bebrine. U nastavku izlaganja dotaknuo se doseljenja obitelji Šalić u Bebrinu 1799. godine, obiteljske povijesti te Šalićeva djetinjstva, osnovnog školovanja u Bebrini, upisa na bogosloviju i studija na Šalati te njegova odlaska na studij kanonskog prava u Rim te, u konačnici, službe tajnika zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, koju je Šalić vršio od 1941. godine do studenog 1945. godine kada je bio uhićen. Poseban je značaj dao pismu koje je Ivan Šalić uputio svojoj obitelji u lipnju 1945. godine kada je izrazio bojazan za vlastiti život nakon dolaska partizana i komunista u Zagreb, u kojem je spomenuo uhićene svećenike iz Krapine koji su ubijeni u Maceljskoj šumi te naglasio kako je više biskupa i svećenika zatvoreno i tražio da obitelj spali dotadašnju korespondenciju. O njegovim najtežim trenutcima, zatočeništvu, boravku u KPD-u Stara Gradiška te životu nakon izlaska iz zatvora govorio je suautor Zvonimir Milošević. U svom je izlaganju posebno istaknuo obiteljska pisma i dopisnice objavljene u knjizi, koje je Ivan Šalić slao svojoj obitelji i prijateljima u Bebrinu koja imaju iznimnu vrijednost i prikazuju uvjete u kojima je Šalić boravio u zatvoru, njegovo psihičko stanje, brigu za domom i obitelji. Milošević je zatim istaknuo dio pisma Ivana Meštrovića upućenog Šaliću nakon smrti kardinala Alojzija Stepinca. Autor je izrazio žaljenje radi nepronalaska pisama koja mu je uputio blaženi Alojzije Stepinac iz zatočeništva u Krašiću te na kraju pozvao sumještane da ovjekovječe lik i djelo Ivana Šalića.

Josip Jagodar