Novi broj časopisa RIJEČI

Čitav časopis prožet je djelima spomenutoga slikara i pjesnika Đure Sedera, koja su gotovo uvijek i energična i kontrolirana. Upravo će takve biti mnoge teme u časopisuRiječi. „Pisanje je trak nade da još negdje postoji taj neki nepoznati, empatični Drugi, čija neponovljivost, pa dosta je i jedan jedini tren, dodiruje vašu“, spomenut će Delimir Rešicki u zanimljivom razgovoru s Andrijom Tunjićem. Rešicki je 2015. osvojio Plaketu sv. Kvirina za sveukupan prinos hrvatskomu pjesništvu, a objavivši sedam vrsnih pjesničkih knjiga i ovaj mu časopis posvećuje znatan prostor, onaj u kojem egzistira njegova postmodernistička poezija popularnoga diskursa. Spomenuta je i poezija Hrvata u Rumunjskoj, s naglaskom na gotovo zaboravljeno Karaševo i Keču, ta dva najpoznatija mjesta u kojima danas živi malen broj Hrvata. Istraživači ističu da je od oko 2000 stanovnika u selu Keča danas svega pedesetak Hrvata. Zato je važan trud Petra Hategana i Vladimira Čavraka, koji su detaljno opisali povijest i podrijetlo, jezik, folklor i usmenu književnost te mnoge običaje tih krajeva i ljudi.

Poezija donosi mnogo zanimljivih stilova. Robert Roklicer piše u pjesmama u prozi kako „voli kad se netko dobro zajebava s poezijom“ pa je njegova upravo takva. Petra Brnardić kamovljevski ispaljuje oštre riječi oblikujući vlastiti bestijarij. Slično će se, doduše više na jezičnoj razini, poigravati Danijel Župančić u stihu: „Sfumotto: kriza-’n’-tema: / Klitesencija!“ Pjesničku će ravnotežu unijeti Suzana Matić razlaganjem melankolično-ljubavnih odnosa: „on drži jedan pogled od slomljenog stakla / i sve što sam srebrnom kandžom urezala u toj kori / samo je odsutna šara u prolazu i ništa više.“ Prozni dio predstavlja nagrađivane autore, kao što je slam-pjesnik Siniša Matasović s vrlo kratkim pričama; Natalija Miletić vješta je u humorističkom oblikovanju svakodnevice, a sličnom se tematikom bave i Mima Juračak i Miroslav Pelikan.

Treba izdvojiti esej Biserke Goleš Glasnović o fenomenu gombrovičizma i njegove Posmrtne biografije, zatim tekst o skladatelju Miroslavu Miletiću iz pera Valentine Badanjak Pintarić, kao i kritički osvrt Natalije Miletić o debitantskoj zbirci poezije Siniše Matasovića koji neopterećenim i pitkim stihovima opisuje sisački život. Njegova je zbirka naslovljena Sisak se uspješno pretvara da spava, no čitajući časopis Riječi zaključujemo da je – barem u književnom smislu – itekako budan.

(Martina Lončar)

Izvor: Vijenac, br. 571