Obilježavanje 100. obljetnice smrti Antuna Radića

Dr.sc. Damir Zorić,  gospodarski tajnik Matice hrvatske, izlagao je temu Antun Radić kao utemeljitelj hrvatske etnografije, Božidar Petrač, književni tajnik Matice hrvatske osvrnuo se na radićev rad U Matici hrvatskoj s predavanjem  Antun Radić kao tajnik Matice hrvatske 1902.-1909. i  prof.dr.sc. Anđelko Akrap, potpredsjednik Matice hrvatske  istaknuo je u svom predavanju   i danas aktualnu temu  demografije koja je bila  prisutnu u  Radićevo vrijeme kroz predavanje  Antun Radić i demografske prilike početkom 20. stoljeća.

Kroz zanimljiva predavanja uvaženih gostiju pokazana je širina  djelovanja Antuna Radića koji je u Zagrebu i Beču studirao je slavistiku te postao doktor znanosti. Govorio je osam stranih jezika. Kao srednjoškolski profesore predavao je u Osijeku, Požegi, Varaždinu i Zagrebu. Njegova sabrana djela obuhvaćaju 18 knjiga, a zaslužan je za sjajne prijevode ruskih klasika: Puškina, Gogolja, Turgenjeva i Tolstoja.

Kao urednik Akademijina Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena (1897-1901) i autor studiozne, opširne i programatske „Osnove za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu“ smatra se utemeljiteljem hrvatske etnografije.

Njegova shvaćanja o kulturi, koja su bila usko povezana s etnološkom djelatnošću, postala su idejna podloga budućeg političkoga djelovanja. Smatrao je kako seljaštvo mora postati politički subjekt i zbog toga je prije 120 godina – 1899. godine – pokrenuo list “Dom” namijenjen hrvatskim seljacima. U tom je listu objavio mnoštvo članaka kojima je informirao seljake o raznim temama iz gospodarstva, kulture, prosvjete, zdravstva, povijesti i politike.

Godine 1901. preuzima tajničku dužnost u Matici hrvatskoj koju obnaša do 1909. sudjelujući u bespoštednom književnom sukobu protiv "mladih", skupa s predvodnicima »starih« Đurom Arnoldom, Vjekoslavom Klaićem i Albertom Bazalom s kojima osniva i uređuje Matičin časopis Glas Matice hrvatske.

Zastupnikom u Hrvatskom saboru je postao 1910. godine, dobivši danas nevjerojatnih 93 posto glasova u svojoj izbornoj jedinici. U hrvatskom Parlamentu se posebice zalagao za reformu lokalne uprave kao i za obrazovnu reformu – teme koje su i danas u živom interesu hrvatske javnosti.

Predavanja su organizirala uoči 11. lipnja kada su rođeni braća Radić, a taj je dan i spomen dan  Županije Sisačko-moslavačke pa je ovaj događaj uveličala i predsjednica Skupštine SMŽ Ivanka Roksandić i  načelnik općine Martinska Ves  Stjepan Ivoš.

(Đurđica Vuković)