Objavljen novi broj časopisa OMH u Sarajevu HRVATSKA MISAO 1-2 za 2022. godinu

Književnik Mile Pešorda u tekstu "Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku - zatiranja i prešućivanja "Narodnih zahtijevanja" 1971.-2021." ističe da je Deklaracija nastala u ozračju preporodnoga Hrvatskog proljeća, kao stvarateljski dijalog s poviješću i suvremenošću te kao čin posvećen demokratizaciji društva i ravnopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda u BiH. Deklaracijom je, naglašava, "uzeta u obranu prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970. u Grudama i Drinovcima kulturno-književna manifestacija Šimićevi susreti.". Deklaraciju su, napominje, potpisala sedmorica hrvatskih književnika Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanislav Bašić.

Nakon sloma Hrvatskoga proljeća Sarajevska deklaracija poklopljena je posvemašnjom šutnjom, a njezini tvorci opkoljeni ušima čuvara poretka, podsjeća Pešorda i dodaje kako je izronila na svjetlo dana tek nakon velike povijesne i političke promjene započete 30. svibnja 1990. godine.

Hrvatski je jezik danas i u Bosni i Hercegovini ustavna kategorija, koji takvim i opstaje, jezik tisućljetno samosvojan i jedinstven, ističe Pešorda.

Novi broj časopisa, uz pjesme Mile Pešorde, donosi i teme o antičkom Kreševu, Bosanskoj Posavini u književnosti, Ivanu Meštroviću, nestanku hrvatskoga pjevača Andrije Konca te pokušaju osnivanja starinarskoga društva "Kulin Ban".

članak preuzet s portala Glas Istre