Predstavljanje VIJENCA s tematom posvećenim Rijeci

Tea Perinčić uputila je riječi dobrodošlice ne samo na predstavljanje Vijenca nego i na Skupštinu Matice hrvatske, koja će se održati u prostorijama Guvernerove palače, odnosno Pomorskog i povijesnog muzeja Rijeka, dok je gospođa Semion-Tatić, kazavši kako je pročitala sve tekstove temata posvećena Rijeci, izrazila nadu u početak suradnje šire kulturne i intelektualne zajednice, na lokalnoj i nacionalnoj razini, na zajedničkom projektu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020.

Sudionici promocije Vijenca posvećena Rijeci - Snimio Miljenko Klepac / HINA

Mladen Urem, istaknuvši i pohvalivši rad kulturnih djelatnika u Rijeci i šire, te riječke časopise, rekao je kako je Vijenac odigrao važnu ulogu u predstavljanju velikih projekata riječkih znanstvenika i kulturnih djelatnika, prikazavši i što su hrvatski književnici objavili u inozemstvu: Americi, Francuskoj, Italiji, Engleskoj, Rumunjskoj. Naglasio je da je Vijenacdospio na inozemna sveučilišta, u diplomatska predstavništva, razne kulturne punktove, primjerice Sveučilište Sorbonu, frankfurtsko, ono u Bruxellesu. „Premda izlazi na hrvatskom jeziku, koji je u europskom kontekstu ponekad limitirajući faktor, list Vijenacglasilo je za sve slaviste, odnosno sve ljude koji znaju hrvatski jezik, svojevrsni nositelj kulturne poruke za internacionalnu kulturnu javnost. Ideje koje promovira Vijenac iz hrvatske nacionalne kulture zapravo igraju ulogu glasnika, da slavisti koji to pročitaju u inozemnim sredinama de facto mogu prepričati svojim kolegama, objasniti do kojih smo dosega došli, da mali narod može raditi i nešto veliko“, naglasio je Urem. Unatoč tome što dugo vremena nismo imali svoju državu, sačuvali smo identitet i imali istaknute pojedince, koje je Europa priznala. „Vijenac može poslužiti kao strategija za ekspanziju hrvatske kulture“, zaključio je Urem.

Goran Galić istaknuo je razloge predstavljanja novog riječkog Vijenca u Europskoj prijestolnici kulture 2020, „na koju smo svi u Hrvatskoj silno ponosni“. Prvi je što je više od polovice broja posvećeno Rijeci, uz ostalo i radi informiranja javnosti i o tijeku pripremama za EPK 2020, a drugi što je u ovom broju okupljen niz novih suradnika iz Rijeke koji će, uz suradnike iz riječkog ogranka Matice, činiti jezgru budućeg riječkoga dopisništva Vijenca.

Govoreći o ulozi Vijenca, novi glavni urednik rekao je da najstariji hrvatski list za kulturu danas teži biti središnje novine svih hrvatskih umjetnika, kulturnjaka, intelektualaca. „Našu su čitatelji svi oni koje ne zadovoljava tek puka informacija, već od novina očekuju analizu, stručnu umjetničku kritiku, dobar esej, feljton, duže intelektualne razgovore, reportaže i stručne polemike. Današnji je Vijenac drukčiji od Šenoina Vijenca jer su drukčija i vremena, no uredništvo si postavlja slična pitanja kao i Šenoa prije gotovo 150 godina: kako ljude zainteresirati za kulturu, gdje pronaći tržište za hrvatsku knjigu, na koji način širiti znanje, kulturu i umjetnost, kako oživiti hrvatske krajeve. Danas smo u Rijeci kako bismo posvjedočili da kultura ne živi samo u Zagrebu, nego u svim krajevima Hrvatske“, poručio je Galić.

Zorislav Lukić istaknuo je kako je program Matice hrvatske u aspektu očuvanja kulture kao nacionalne vrijednosti na najvišoj razini, o čemu svjedoči i izbor mjesta, gradova i prostora u kojima se održavaju glavne skupštine najstarije hrvatske kulturne institucije. „Time Matica hrvatska jasno govori o tome da Hrvatska nije samo Zagreb, koliko god da je on važan, ali da su Hrvatska i sva ostala krasna mjesta i više nego sjajni prostori koje smo posjetili i u njima radili, koji čine ukupnost hrvatskih vrijednosti, njezine povijesti i društva u cjelini. Guvernerova palača u Rijeci, odnosno Pomorski muzej, gdje će se 16. lipnja održati Matičina glavna skupština, izvrsno se uklapa u taj niz, jer će u tim prostorijama boraviti približno 150 članova Matice hrvatske, čime će odabranim ljudima iz hrvatske kulture postati vidljivima vrijednosti ovih krajeva i prostora“, kazao je, naglasivši kako je premrežavanje hrvatskih vrijednosti bila i ostaje Matičina zadaća.

Goran Crnković dao je kraći povijesni prikaz djelovanja Matičina ogranka u Rijeci, stara otprilike stoljeće i pol. Danas Ogranak u Rijeci broji od pedeset do sto članova, a u posljednjih devet godina njegova predsjedavanja izdane su 24 knjige, od kojih su mnoge dobile nagrade. Ogranak u Rijeci također ima svoja glasilo, Domete, a sudionicima promocije Vijenca uručen je novi broj. Posebno se ponose izravnim kontaktom s ljudima, organizacijom javnih tribina, predavanja, koncerata i raznih drugih događaja.

Akademik Josip Bratulić, jedan od autora u tematu, ukratko je prikazao razloge zbog kojih je 1953. nastao zbornik Rijeka, koji je potaknuo znanstvene radnike iz Rijeke da osnuju Matičin pododbor, prethodnik današnjeg ogranka, i da počnu izdavati časopis Riječka revija, prethodnicu Dometa. U tadašnje uredništvo okupio je velik broj ljudi, a iznimno je važno da je jedna knjiga to potaknula, naglasio je Bratulić. Zvane Črnja stigao je u Rijeku 1969. te ondje pokrenuo časopis Dometi, koji je odigrao važnu ulogu i kao najava Hrvatskoga proljeća. Časopis je potom obnovio Čakavski sabor, čiji je predsjednik bio i akademik Petar Strčić. Uz Domete, akademik Bratulić istaknuo je i važnost antologiziranja čakavske lirike. Tako se potvrđuje da su temelji naše književnosti, točnije, da je cjelina naše kulture – tronarječna.

Profesorica Jurdana poetsko-književnim nastupom nadahnula je publiku na čitanje riječkoga tematskog broja Vijenca, preplićući riječku prošlost i sadašnjost.

(Jelena Savić)

Izvor: Vijenac, br. 633