DANI MATICE HRVATSKE U POŽEGI

Veljača je u Požegi ove godine bila u znaku Matice hrvatske. Nikada prije požeški ogranak nije ponudio tako bogat i raznolik kulturni program. On je počeo godišnjom skupštinom 4. veljače na kojem je predsjednica Vesna Vlašić podnijela izvješće o proteklom razdoblju. O buđenju iz mrtvih prije dvije godine dovoljno govori podatak da je Ogranak tada imao tri člana, a danas ih ima 103 te da je održan čak 31 događaj.

Vodstvo Ogranka Matice hrvatske u Požegi

„Preuzevši Ogranak zatekli smo mnoštvo problema. Nesebičnim zalaganjem, posebice članova Predsjedništva, uspjeli smo obnoviti članstvo, osvježiti prostor te održati velik broj kulturnih manifestacija“ – istaknula je predsjednica Vesna Vlašić, zahvalivši na svesrdnoj pomoći gradu Požegi i Požeško-slavonskoj županiji, koji su u Matici prepoznali snagu pokretača iznimnih kulturnih događanja.

A tko je najbolji književnik među svim pijanistima i najbolji pijanist među književnicima Požežani su mogli doznati 9. veljače, kada im se na književno-glazbenom susretu u Glazbenoj školi u Požegi predstavio Dalibor Cikojević, dekan Muzičke akademije iz Zagreba. Predstavljena je njegova Glazbena trilogija, novo izdanje njegovih triju romana: Ostavština posljednjeg skladatelja, Posljednja violina Niccoloa Amatija i Virtuozi, muze i striptiz. Osvajač brojnih međunarodnih nagrada za svoje virtuozne glazbene izvedbe Cikojević je i na književnom planu uspio dobiti vrijednu nagradu. Roman Virtuozi, muze i striptiz koji je 2010. preveden na njemački jezik dobio je nagradu za najbolji strani roman.

Kazališnu večer s temom Domovinskog rata u drami održala je teatrologinja Sanja Nikčević 21. veljače u knjižnici Gimnazije. „Kazalište i drama u ratu poseban su fenomen, za vrijeme rata, kada ljudi rade samo ono najvažnije u životu jer života sutra možda više neće biti, išli su na predstave, pisali i postavljali drame i kazalište im je služilo s jedne strane kao svetište i kao borba za bolji i drukčiji život“ – rekla je Sanja Nikčević, koja je idući dan u istom prostoru održala predavanje Novi pogled na povijest kazališta ili imamo li pravo na ljubav prema lijepoj književnosti za profesore hrvatskog jezika.

Sanja Nikčević i Vesna Vlašić

U suradnji s Ličkim zavičajnim društvom Vila Velebita požeški ogranak MH u Velikoj županijskoj vijećnici priredio je predstavljanje knjige Bunjevački put križa Tomislava Žigmanova. „Htio sam naći sličnosti između sudbine jednog čovjeka i Isusove muke i na neki način staviti ih u mjesni kontekst te približiti tu teologiju, koja je neki put daleka iskustvu običnog čovjeka“, istaknuo je Žigmanov, čiju knjigu prate fotografije križeva krajputaša Augustina Jurige i crteži Antuna Rudinskog.

A nakon tužne postaje hrvatske povijesti slijedila je mnogo radosnija, koncert gitarskoga dua u dvorani Glazbene škole 19. veljače. Nastupio je Đani Šehu, profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu te osnivač i direktor International Guitar Festivala, i Luka Vlašić, profesor u Glazbenoj školi Zlatka Balokovića u Zagrebu i predavač na ljetnoj školi sarajevskoga Međunarodnoga festivala gitare. Požešku publiku oduševili su izvedbama Vivaldija, Carullija, Mertza, Turine i Gangija.

U slavonsku svakodnevnicu prizvala je Anica Bilić, znanstvena savjetnica i ravnateljica Centra za znanstveni rad HAZU-a u Vinkovcima odličnim predavanjem Tena i Đuka od negativaca do simbola Slavonije, koje je 22. veljače održala za učenike požeških gimnazija. Bila je to prigoda da se popriča o nastanku stereotipa koji stvaraju krivu sliku, u ovom slučaju, o Slavoniji.

U sklopu programa održano je i predavanje Geneza starokatolicizma u Hrvatskoj fra Danijela Patafte, a Požeški dani Matice završili su 26. veljače vrsnim dokumentarnim filmom Nade Prkačin Magnum crimen 1945 u produkciji Laudato TV. Film govori o jednoj od najvećih hrvatskih tragedija – blajburškoj. Velik odaziv na sve programe, kao i rastuće članstvo požeškog ogranka, pokazuje da Matica u Cesarićevu rodnom gradu diše punim plućima. Zasluge za to pripadaju ponajprije vodstvu ogranka, ali i svim članovima i simpatizerima.

(Ljiljana Marić)

Izvor: Vijenac, br. 574