PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA KOLA

 I Ogranak se MH u Požegi uključio u obilježavanje velike obljetnice. Inicijativom Predsjedništva Ogranka tijekom 2023. tiskat će se izbor Peićevih djela u Matičinoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. Ogranak MH u Požegi raspisao je i proveo Državni natječaj za pisanje putopisa i snimanje zavičajne videoreportaže U skitnjama s Matkom Peićem. U natječaj su se uključili učenici osnovnih i srednjih škola iz svih područja Lijepe Naše.

Matica je hrvatska također dala poseban obol stotoj obljetnici Peićeva rođenja posvetivši mu posljednji broj časopisa Kolo. U rubrici Tema broja tiskani su iznimni prilozi o radu toga svestranog umjetnika. Tako se može pročitati članak još jednog Požežanina, poznatoga hrvatskog književnog povjesničara Dubravka Jelčića Matko Peić – erudicija i talent. Članak je preuzet iz Jelčićeve knjige Vallis Aurea (Eseji i portreti), u kojemu se o Peiću kaže: „Renesansno svestran, on je naš suvremeni enciklopedist.“

Jelčić također ističe posebnost Peićeva izraza po čemu su njegova književna djela, osobito putopisi, zaista jedinstveni u cjelokupnoj hrvatske književnosti. Osim Jelčićeva teksta, Kolo donosi i kritički osvrt Vlatka Pavletića na Peićevu putopisnu knjigu Skitnje preuzet iz časopisa Kolo iz 1976. Članak je objavljen pod naslovom Slikar duše hrvatskog ravničarskog krajolika. U članku Pavletić ističe Peićevu strast za hodanje, „lunjanje u besmisao daljine“ koja, po njemu, na neki načini objašnjava i opseg teme i ritam Peićevih Skitnji.

Osim navedenih članaka, Kolo donosi i tekst Strast i mišljenje (Uz četvrto izdanje Peićevih „Skitnji“) Vinka Brešića te tekst Putopisi s preporukom (Ponovno listanje stranica Peićeva putopisma u povodu 100. obljetnice rođenja) Ivana Boškovića. Tu je i zanimljiv članak Mirka Ćurića Matko Peić – homo viator, o Peiću kao hodočasniku koji je za vrijeme poznate đakovačke manifestacije Đakovački vezovi posjetio taj kraj zapisujući pomno u bilježnicu sve što je ondje vidio. Enes Quien u članku Matko Peić kao profesor na ALU prisjetio se susreta s Peićem, kojega je naslijedio na Akademiji likovnih umjetnosti, i razgovora o Peićevu lokalpatriotizmu i želji da u sukus interesa povjesničara umjetnosti uđe i slavonska, a ne samo dalmatinska i dubrovačka baština. Zanimljiv je i članak glavnog urednika Kola Ernesta Fišera Mladenačke pjesme Matka Peića koji široj javnosti predstavlja dosad nepoznat dio Peićeva stvaralaštva. I na koncu tu je članak Lidije Ivančević Španiček, vršiteljice dužnosti ravnatelja Gradskoga muzeja Požega, Ostavština Matka Peića u Požegi u kojemu se donosi Peićev detaljan životopis i njegovi dodiri s rodnim gradom, u koji se i vratila sva njegova ostavština.

Urednik i ravnateljica Muzeja Požežanima su predstavili Kolo 23. svibnja u Gradskoj knjižnici Požega u organizaciji ogranaka MH u Varaždinu i Požegi te Gradske knjižnice. Nazočne je pozdravila gospođa Ljiljana Marić, dopredsjednica Ogranka, zahvalivši glavnom uredniku Kola i njegovim suradnicima što su prepoznali vrijednost Matka Peića i posvetili mu cijeli broj časopisa. Predstavljanje je vodio glavni urednik Ernest Fišer predstavivši Peića pjesnika. Stihove Peićevih pjesama interpretativnim je čitanjem prisutnima predstavio profesor hrvatskoga jezika Miroslav Paulić. Lidija Španiček upoznala je nazočne s Peićevom ostavštinom koja je stigla u nasljeđe Gradskom muzeju Požega istaknuvši: „Kada je krajem 2021. Grad Požega dodijelio financijska sredstva Gradskom muzeju Požega za otkup ostavštine akademika Matka Peića, za čiji se prihvat pripremao od početka 2000, nije se očekivala tolika količina građe, premda ju je komisija u stručnom elaboratu popisala. Likovna građa koja se sastoji od 7661 djela, arhivska koja je pohranjena u 134 kutije i knjižna koja ima 16.000 jedinica okupila je dvanaest tona materijalne građe u kojoj se nalazi cijeli život Matka Peića i njegove supruge. Vrijedna kulturna baština koju je Ministarstvo kulture RH još 2007. proglasilo kulturnim dobrom predana je na brigu požeškom Gradskom muzeju, gdje se za njezinu inventarizaciju i obradu brinu tri stručne djelatnice (Lidija Španiček, Ivana Domanović i Andreja Vojnić). Kako je opseg građe velik i po temama raznolik, ubuduće će postupak obrade, ali i prezentacije, zahtijevati multidisciplinaran (umjetnički, povijesni, pedagoški, knjižni, arhivski i drugi) pristup.“

Iskreno se nadamo da će obrada spomenute ostavštine biti plodonosna te će u budućnosti rezultirati izdanjima Peićevih djela koja još nisu objavljena, kao i ponovnim izdanjima njegovih antologijskih djela te zanimljivim izložbama njegovih slikarskih ostvarenja.

Anita Katić