Ogranak Matice hrvatske u Požegi - izvješća

Uspjeh požeških matičara

Dani Matice hrvatske u Požegi, 3–16. veljače: Ogranak Matice hrvatske u Požegi u kratkom je razdoblju zauzeo važno i prepoznatljivo mjesto u društvenom životu grada.

U veljači prošle godine Ogranak Matice hrvatske u Požegi obnovio je aktivnost. Izabrano je novo vodstvo s predsjednicom Vesnom Vlašić, koje je odmah prionulo poslu. U protekloj godini održano je dvadesetak događanja, a uz godišnjicu rada priređeni su Dani Matice hrvatske u Požegi. Cilj je nizom kvalitetnih programa Požežane upoznati s radom Matice hrvatske i popularizirati aktivnosti stožerne hrvatske kulturne ustanove. U tim programima velika je pozornost dana mladim sugrađanima, pa su neke od priredbi održane u Gimnaziji i Katoličkoj gimnaziji u Požegi.

 


Predstavljanje knjige Igora Zidića Rukopis oka / Snimio Hrvoje Kusik

 

Dani MH započeli su 3. veljače svečanim otvaranjem i blagoslovom novouređenih prostorija u kojima je sjedište Ogranka. Prostor i okupljene predstavnike javnoga života blagoslovio je požeški biskup Antun Škvorčević, koji je nadahnuto govorio o Matici hrvatskoj i misiji koju ona ima, izrazivši nadu da će požeški ogranak ispuniti svoju zadaću. U ime Matice hrvatske donedavni predsjednik Igor Zidić iskazao je zadovoljstvo dosadašnjim radom Ogranka, koji je od tri člana koji su ispunjavali svoje članske obveze narastao na 112 s tendencijom povećavanja. U izlaganju Zidić je rekao da Matica hrvatska nije elitistička ustanova, nego narodna, i da samo tako može i dalje ispunjavati svoju ulogu, kao i proteklih više od jednog i pol stoljeća.   

Nakon svečanosti otvaranja u prostorijama Velike vijećnice Požeško-slavonske županije predstavljena je njegova knjiga Rukopis oka: likovne teme i ogledi 1967–2013, o kojoj su uz autora govorili Ivan Rogić Nehajev i Željka Čorak.

Petog veljače u knjižnici Gimnazije u Požegi predstavljena je knjiga pjesama svećenika, pjesnika i povjesničara Ivana Goluba Pohod milosti. Riječ je o knjizi u kojoj su i pjesme iz zbirke Suze i zvijezde, nagrađene na Cesarićevim danima u Požegi 2012. O autoru i njegovim zbirkama pjesama govorio je akademik Tonko Maroević.

Ugledna hrvatska književnica, bivša predsjednica hrvatskoga PEN-a i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Sibila Petlevski gostovala je 6. veljače. Tom prigodom predstavila je svoju trilogiju Tabu. Inspiracija zanimljivoj trilogiji životopis je intelektualca i ljubitelja umjetnosti Viktora Tauska. Bio je to jedan od prvih psihoanalitičara, sljedbenik Sigismunda Freuda. Tausk se bavio problemom ratne psihoze i njezinim posljedicama, što je i danas aktualno. Da bi mogla što vjernije dočarati to vrijeme, autorica je proučavala vojne operacije Prvoga svjetskog rata.

 

 


Ivan Golub

 

 

Slijedilo je događanje koje se po vrsti izdvaja od ostalih događanja. Riječ je o vrlo korisnoj radionici Od ideje do projekta: kako do sredstava iz EU?, održanoj 7. veljače. Članovi Matice hrvatske imali su priliku upoznati se s metodologijom izrade projekta s naglaskom na financijsku pripremu. Cilj je bio osposobiti sudionike za samostalnu izradu projekta i donošenje odluke o isplativosti ulaganja. Radionicu je vodila Katarina Potnik-Galić s Veleučilišta u Požegi, članica predsjedništva Ogranka MH, a održana je u Katoličkoj gimnaziji u Požegi.

Vrlo posjećeno bilo je i predavanje Tuđice u hrvatskom standardnom jeziku jezikoslovke Nives Opačić. Govorila je o riječima stranoga podrijetla koje su davno ušle u hrvatski jezik i danas ih smatramo svojom baštinom, a malo ljudi zna da su to tuđice. U drugom dijelu predavanja održana 9. veljače Nives Opačić govorila je o anglizmima u hrvatskom jeziku. Ukazala je da je uporaba takvih riječi zbog nedovoljna razumijevanja značenja ponekad smiješna, a ponekad i potpuno promašena, ali se zbog pomodarstva koriste.  

Edicija Stoljeća hrvatske književnosti MH predstavljena je 12. veljače. O njoj je govorio jedan od njezinih urednika, akademik Ante Stamać. Kazao je da se u SHK vremenski okvir pomiče u srednji vijek i obuhvaća i srednjovjekovnu pisanu baštinu (pisana uglavnom na latinskom jeziku), podsjećajući da se tijekom povijesti u nas koristio latinski, staroslavenski, staročakavski i staroštokavski te da te jezike treba smatrati službenima u to doba u našim krajevima. Dosad je u toj ediciji tiskano 126 knjiga, a u Požegi su predstavljena dva recentna naslova s radovima Josipa Ruđera Boškovića o kojima je govorio Stipe Kutleša. Naime, manje je poznato da je Bošković bio i književnik. Tako je knjiga Pomrčine Sunca i Mjesecapisana u stihovima, što je u to vrijeme bilo popularno. Druga knjiga sadrži pisma upućena na razne adrese – od rodbine i prijatelja do kraljeva, papa i ostalih, zatim pjesme i rasprave.

Malo stanovnika Požeštine zna da je iz njihova kraja bio fra Ivan Rafael Rodić. O njemu je 13. veljače u Franjevačkom samostanu u Požegi fra Daniel Patafta održao predavanje naslovljeno Ivan Rafael Rodić – Požežanin, franjevac i nadbiskup. Rodić (Nurkovac kraj Požege, 1870–1954) zalagao se za reformu redovničkog života, a 1924. biva imenovan za prvoga nadbiskupa novoutemeljene Beogradske nadbiskupije. U vrijeme obavljanja nadbiskupske službe organizira vjerski život, potiče dolazak redovnika, koji onda grade crkve i vode brigu o vjernicima. U njegovo je vrijeme broj rimokatolika na području Beogradske nadbiskupije porastao s desetak tisuća na oko sedamdeset tisuća. Radio je u teškim uvjetima, jer je kao prvi nadbiskup krenuo ni od čega, a razumijevanje vlasti kako na državnoj, tako ni na lokalnoj razini nije imao.  Posljednje događanje manifestacije bio je susret s književnikom Damirom Karakašem 16. veljače.

Dani Matice hrvatske u Požegi na primjeren su način obogatili kulturni život grada Požege. Nakon minule godine rada, okrunjene Danima MH, s pravom se može ustvrditi da je Ogranak Matice hrvatske u Požegi u kratkom vremenu zauzeo važno i prepoznatljivo mjesto u društvenom životu grada.

Goran Hruška

 

Izvor: Vijenac, god. XXIII, broj 547, 19. veljače 2015.

http://www.matica.hr/vijenac/547/Uspjeh%20po%C5%BEe%C5%A1kih%20mati%C4%8Dara/



Uredništvo

Ida Hitrec
Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva