U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Petrinji, a povodom 80. godišnjice smrti Frana Milobara i prigodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva održano je predavanje „Petrinjac Fran Milobar i povijesno hrvatsko državno pravo“.
Milobar, Fran (Franciscus) pravnik i gospodarski stručnjak (Petrinja, 19. XI. 1868. - Zagreb, 9. X. 1945.) Pseudonim: dr Petriniensis. Sin Franciska, gradskog pekara i mlinara i Marije rođ. Sabianski. Osnovnu školu završava u Petrinji, a studij političke ekonomije u Zürichu. Bio je doktor financijskih i pravnih znanosti. Na katedri za financijsku znanost i financijsko zakonodavstvo Pravnog fakulteta u Zagrebu predavao je predmet financijsko zakonoslovlje, s osobitim osvrtom na austrijsko zakonodavstvo, prvo kao docent (1909. - 1910.), potom izvanredni (1910. - 1914.) i redovni profesor (1914. - 1939.). Od 1910. predavao je i opću statistiku. Umirovljen je 28. IV. 1939. Od mladosti pravaški orijentiran. Napisao je niz političkih članaka, ponajviše u glasilima Hrvatske stranke prava. Kao pravaš 1910. i 1911. izabran za zastupnika Kotara Sv. Ivan Žabno u Hrvatski sabor. Zbog naglašenog domoljublja beogradski režim 1924. ozbiljno nastojao ishoditi njegovo prijevremeno umirovljenje. Osim mnoštva znanstvenih radova s područja državne i pravne povijesti, gospodarstva i politologije objavljenih u listovima i časopisima napisao je više knjiga. Povijesno pravna studija o hrvatskom pravu na Bosnu, tiskana je kao posebna knjiga 1899. u Zagrebu. Matica hrvatska izdala mu je dvosveščano djelo Izabrana poglavlja iz narodnog gospodarstva (1902. - 1903.). Nakon uspostave NDH bio je zastupnik u Hrvatskom državnom saboru i zastupao dužnost pročelnika za financijske poslove. (Izvor: Dr. Ivica Golec, Petrinjski biografski leksikon, 1999. godina, str. 318/309).
Ovakvo najosnovnije rodoslovlje bilo je do sada jedino javno dostupno o rođenom Petrinjcu Franu Milobaru, koji je u znanstvenim radovima dvaju doktorskih titula često još dodavao i nadimak Petriniensis, po gradu rođenja i ranog života.

Ogranak Matice hrvatske Petrinje sada iz zaborava ili blijedog poznavanja izvlači opus života i djela Frana Milobara, upravo u 80. godini od njegove smrti, a uz jubilarno obilježavanje 1100-obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. U povodu toga posebno 90-minutno predavanje „Petrinjac Fran Milobar i povijesno hrvatsko državnom pravo“ održao je član ovog Ogranka Vladimir Čavrak, doktor ekonomskih znanosti, prof. na Fakultetu ekonomskih znanosti u Zagrebu.

U pozivu za ovaj skup navelo se kako je Fran Milobar hrvatski kršćanski intelektualac, ekonomist, pravnik, povjesničar, politolog, političar i novinar, koji je cijeli svoj život posvetio borbi za hrvatsku neovisnost i slobodu utemeljenu na hrvatskom državnom pravu. Autor je desetak knjiga, te oko 100 stručnih i publicističkih radova, a pseudonimom Dr. Petriniensis svjedočio svoju duboku povezanost s rodnom Petrinjom. Milobar je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj pravnoj i političkoj misli s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća.
"Taj Petrinjac ostavio je jako dubok trag u intelektualnom životu Hrvatske i stvarno je šteta da je zapravo bio zapostavljen, ne samo u Petrinji nego i u Hrvatskoj. Vrlo malo se zna o njemu, ali ja sam u zadnjih deset mjeseci na prijedlog predsjednika Ogranka MH u Petrinji Vladimira Krpana izradio praktičnu studiju i vrlo opsežno istraživanje, od Državnog arhiva u Zagrebu, Nadbiskupskog arhiva, te arhiva u Zurichu, Beču u dr., da bi došao do nekih spoznaja gdje je on bio, što je radio, što je pisao, za što se zalagao...", kazao je predavač i najavio za iduću godinu objavu posebne knjige o ovom polimatu.
"Polimat je oznaka za osobu koja se bavila i ima obrazovanje iz više različitih područja. Tako je Fran Milobar bio ekonomista, autor prvog udžbenika nacionalne ekonomije u Hrvatskoj, a bio je još i povjesničar, pravnik, politolog, političar, u Hrvatskom saboru 1910. pa ponovo 1942. za NDH, što je možda razlog da ga se nekako zaboravi, ali ne vidim razloga da ga se danas ne izučava", naveo je prof. dr. Vladimir Čavrak.
U zanimljivom i poučnom predavanju predavač je obuhvatio cjelokupnost stvaralaštva i života znanstvenika i teoretičara te razloge zbog čega bi Fran Milobar trebao postati prepoznatljiv u domovini i „vidljiv“ u Petrinji (barem s nazivom jedne ulice).
"Ja se nadam da će biti veća, jer on je intelektualac, prije svega kršćanske i pravaške orijentacije. Dakle, nije čudno da je bio zapostavljen u vremena od 1945. do 1990. godine. Međutim, u zadnjih 30 godina također je bio zapravo prekriven, iz meni nepoznatih razloga, nekim velom obzirom na to da je on pokretao u svoje vrijeme, dakle, tu negdje od 1900. pa do 1945. godine sva važna pitanja o hrvatskom identitetu, hrvatskoj suverenosti, nezavisnosti itd. Danas se neke teme ponovo iz povijesti vraćaju i mislim da je upravo njegov intelektualni doprinos u tome danas jako, jako aktualan. Očekujem da će, ne samo ovo predavanje, jer iduće godine se nadam da će biti objavljena i knjiga o njemu, tako da će i oni koji nisu bili na predavanju moći saznati puno više o njemu, a i jako je važno da je zapravo cijela hrvatska javnost sazna.", rekao je Čavrak.
Prvi korak takve ideje učinio je već Ogranak MH Petrinja organiziranjem uređenja zapuštenog groba supružnika, bez potomaka, a umrlih unutar mjesec dana 1945. Na Mirogoju u Zagrebu počivalište supružnika ovaj mjesec obišlo je izaslanstvo te je označeno pločom na kojoj piše: Prof. dr. sc. Fran Milobar, dr. Petriniensis, rođen u Petrinji 19. XI. 1868., umro u Zagrebu 9. X. 1945. Hrvatski pravnik i ekonomist, prvak hrvatske političke ekonomije. Dr. Karolina Augusta Franziska Milobar, rođena Maier u Obermogesheimu 28. VI. 1876., umrla u Zagrebu 11. IX. 1945. Prva licencirana liječnica u Hrvatskoj.
Milobarova ostavština je misao da Hrvati kad god su u povijesti bili jedinstveni i kada nisu dopustili da njima vladaju stranci, oni su imali svoju vlastitu državu i svoju vlastitu samostalnost.
OMH u Petrinji, Antun Petračić
Fotografije: Ivica Mioković, Antun Petračić
Izvori:
https://portal53.hr/odrzano-predavanje-petrinjac-fran-milobar-i-povijesno-hrvatsko-drzavno-pravo/
 
			
		
	❌
◀
▶
Danijel Hrgić