Ogranak Matice hrvatske u Petrinji povodom 80. obljetnice smrti Frana Milobara

Prethodnih dana članovi Ogranka MH u Petrinji uredili su potpuno zapušteni grob i stavili spomen-ploču s osnovnim podatcima o prof. dr. sc. Franu Milobaru i dr. Karolini Milobar. Ovom prigodom Predsjedništvo MH u Petrinji izražava posebnu zahvalnosti svim svojim članovima koji su sudjelovali u ovom projektu, a posebno gospodi Stjepanu Zagorcu i Sebastijanu Gusiću pri izradi spomen-ploče te gospodinu Damiru Šanteku koji je sudjelovao u čišćenju groba i postavljanju ploče.

Napominjemo kako su u nakladi Matice hrvatske, odnosno u Poučnoj knjižnici Matice hrvatske objavljene knjige Frana Milobara Izabrana poglavlja iz narodnoga gospodarstva (političke ekonomije) I. (1902.) i Izabrana poglavlja iz narodnoga gospodarstva (političke ekonomije) II. (1903.) koje se nalaze na mrežnoj stranici Matice hrvatske (https://www.matica.hr/knjige/izabrana-poglavlja-iz-narodnoga-gospodarstva-politicke-ekonomije-i-981/ i https://www.matica.hr/knjige/izabrana-poglavlja-iz-narodnoga-gospodarstva-politicke-ekonomije-ii-982/)

Prigodno komemorativno slovo održao je prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, autor biografske knjige o Franu Milobaru koja uskoro izlazi u nakladi Ogranka MH u Petrinji, a donosimo ga u cijelosti.

Govor prof. dr. sc. Vladimira Čavraka na komemoraciji za Frana Milobara na 80. godišnjicu smrti, Zagreb, Mirogoj, 9. listopada 2025.

Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji,

Okupili smo se danas, ovdje na Mirogoju, da bismo odali počast i ispravili dug Franu Milobaru, jednom od najvećih hrvatskih intelektualaca prve polovine 20. stoljeća. Naš Petrinjac, rođen 1868. godine, preminuo je na današnji dan, 9. listopada 1945., prije točno osamdeset godina.

Renesansni intelekt i „Petrinjensis“

Pred nama stoji životopis čovjeka čiji se renesansni obuhvat znanja danas čini gotovo neshvatljivim: bio je ekonomist i pravnik, povjesničar i politolog, ali prije svega strastveni novinar i borac perom.

Svoju snažnu privrženost rodnoj Petrinji, Fran Milobar je ponosno iskazivao pseudonimom "Petrinjensis", kojim je potpisao prve novinarske radove i ključno znanstveno djelo "Bosna i hrvatsko državno pravo" iz 1898. To nije bio samo potpis; to je bio pečat identiteta.

Nepravda zaborava i čin ispravljanja

Fran Milobar, čovjek s dva doktorata stečena u inozemstvu (Zürich), autor desetak knjiga i gotovo stotinu radova, još je za života – 1925. godine – uvršten u ekskluzivni popis 1000 znamenitih Hrvata.

A ipak, trebalo je proći punih 45 godina nakon njegove smrti da se njegovo ime uopće spomene u hrvatskoj javnosti. I nažalost, ni danas mu suvremena akademska zajednica nije odala zasluženo priznanje. Dok se njegovo djelo proučava i citira u leksikografskim publikacijama Austrije, Švicarske i Francuske, na našim prostorima desetljećima je ležalo skriveno pod naslagama selektivnog kolektivnog pamćenja.

Zato ovo okupljanje, na poticaj Ogranka Matice Hrvatske iz Petrinje, u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, nije samo puka komemoracija. Ovo je, dame i gospodo, čin ispravljanja povijesne nepravde.

Kroz dramu hrvatske povijesti

Milobarov život, od 1868. do 1945., protegao se kroz najburnije i najpresudnije razdoblje hrvatske povijesti: od Hrvatsko-Ugarske nagodbe do Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, NDH i početaka Federalne Države Hrvatske. Gotovo osam desetljeća hrvatske drame zrcale se u njegovom radu.

Za razliku od mnogih političkih aktera i intelektualaca koji su se mijenjali s političkom konjunkturom, Fran Milobar je bio rijedak glas konzistentne dosljednosti. Njegov put rješavanja "hrvatskog pitanja" bio je postavljen na dva nepokolebljiva stupa:

1. Hrvatsko povijesno državno pravo – nepokolebljivo pravo na vlastitu slobodu i nezavisnost.
2. Kršćansko-socijalna načela – utemeljena na enciklici Pape Lava XIII. Rerum Novarum.

Vjerovao je da je hrvatski narod pred ostvarenjem svojih ciljeva samo ako je ujedinjen, stoga je djelovao kao jedan od osnivača lista "Hrvatstvo", boreći se protiv razjedinjenosti, koju je smatrao pogubnom za naš narod.

Profesor, suprug i moralni kompas

Ta ga je dosljednost vodila i u najosjetljivijim trenucima. Prihvatio je stvaranje NDH kao ostvarenje neovisnosti, ali se žestoko usprotivio Rimskim ugovorima i dovođenju talijanskog princa za hrvatskog kralja, kao i zločinima protiv manjina (Židova, Srba i Roma). Iako je ušao u Hrvatski državni sabor, ubrzo se sukobio s tadašnjom elitom, ustrajući da Sabor mora biti istinsko zakonodavno tijelo i predstavnik naroda. Njegove dileme i stavovi danas su dragocjen temelj za objektivno promišljanje tog osjetljivog razdoblja – razmišljanje u nijansama, a ne samo crno-bijelo.

Bio je profesor i Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i napisao je prvi udžbenik nacionalne ekonomije u Hrvatskoj. Iza njega je stajala i njegova supruga, Karolina Maier Milobar, Njemica koju je upoznao u Zürichu i koja je postala prva žena liječnica u Hrvatskoj s privatnom ordinacijom. Dvoje vrhunskih intelektualaca s iznimnim doprinosom. Oboje su umrli iste, 1945. godine, s četiri tjedna razmaka.

Simbolika neuređenog groba

Stojeći danas pred ovim grobom, moramo se zapitati: što čovjek mora učiniti u životu da iza sebe ostavi barem uređeno i obilježeno grobno mjesto? Ne znam kako objasniti da je obiteljska grobnica na Mirogoju, mjestu počinka dvoje takvih velikana, do danas bila neuređena, bez ikakvog spomen-obilježja, pa čak i bez elementarnog natpisa imena i prezimena. Nadamo se, da smo danas barem skromno obilježili njihovo počivalište i time potaknuli na dostojno uređenja grobnoga mjesta. Istovremeno, u cijeloj Hrvatskoj – Zagrebu i Petrinji – ne postoji ni skromna ulica, trg, ili institucija s imenom Frana i Karoline Milobar.

Ova komemoracija, bez obzira na broj okupljenih, ima golemo simbolično značenje. Neka bude podsjetnik i poticaj da se taj sramotni odnos konačno promijeni. Vrijeme je da suvremeno hrvatsko društvo prestane s nepravednim selektivnim pamćenjem i da njeguje sveobuhvatnu kulturu sjećanja.

Fran Milobar zaslužuje svoje mjesto u panteonu hrvatskih velikana. Njegove ideje, a posebno njegov životni put – dosljedan, principijelan i postavljen na temeljima kršćanske etike – putokaz su i inspiracija za duhovnu harmoniju i društvenu koheziju.

Neka je vječna slava i hvala prof. Franu Milobaru.

OMH u Petrinji
Fotografije: MH u Petrinji