Ogranak Matice hrvatske u Petrinji organizirao je u subotu 2. kolovoza u Maloj dvorani Hrvatskog doma Petrinja predstavljanje knjige Vladimira Nazora „Hrvatski kraljevi“. Glasovita je to zbirka Nazorovih pjesama iz 1912. godine čije je faksimilno izdanje ove godine objavila Matica hrvatska u povodu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva (925. - 2025.).
„Više je povoda za predstavljanje baš ove knjige večeras u Petrinji, u sklopu svečanosti prigodom blagdana svetoga Lovre, Dana grada Petrinje, 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i 30. obljetnice „Oluje“. Predstavljanjem ove knjige Matica hrvatska se uključuje u bogati program proslave „Lovrenčeva“, ali i spomena 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Ovih dana na ovim područjima Pokuplja i Banovine sve je tako zgusnuto i prožeto upravo svečanim obljetnicama. Dan grada Petrinje na blagdan svetoga Lovre, u spomen na pobjedu nad Turcima toga dana 1594. godine, zatim 30. obljetnica „Oluje“ i oslobođenja Petrinje na blagdan Preobraženja 6. kolovoza – zato je i naša druga petrinjska župa posvećena blagdanu Preobraženja, a zbog toga i našu župnu crkvu svetoga Lovre resi vitraj Preobraženja. Posebno sam radostan što večeras imamo čast i zadovoljstvo poslušati više izvanrednih ljudi, znanstvenika, književnika, dramskih umjetnika i glazbenika“, rekao je na početku večeri Vladimir Krpan, predsjednik OMH u Petrinji.
O knjizi Hrvatski kraljevi govorili su prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, književni tajnik Matice hrvatske i Božidar Petrač, potpredsjednik Matice hrvatske.
„Večeras, govoreći o Nazoru i „Hrvatskim kraljevima“, ne govorimo samo o jednom od najvažnijih hrvatskih pjesnika i jednoj od najvažnijih zbirki hrvatskog pjesništva, nego govorimo i o nacionalnom bardu, a o zbirki kao svojevrsnom manifestu – poetskom manifestu hrvatske povijesti. Vladimir Nazor naime, nakon Kačića Miošića, Preradovića, Kranjčevića i Matoša, nedvojbeno pripada među pjesnike koje kitimo nazivom bard. On je pjesništvo tako i shvaćao – kao svoj glas narodne duše i glas narodnoj duši. Kako znamo, Nazor se pjesnički manje više kretao unutar četiriju tematskih krugova: zavičajnom, slavenskom mitološkom, religioznom i nacionalno – povijesnom. Upravo u surječju ovoga posljednjega, ova zbirka je jedan od najvažnijih i najznačajnijih, dakle najkarakterističnijih hrvatskih poetskih identitetsko – kulturnih sadržaja. Nazor je u Hrvatskim kraljevima na pomalo romantičarski način iskazao vlastitu percepciju hrvatske rane povijesti“, kazao je uvodno Lončarević.
Božidar Petrač, potpredsjednik Matice hrvatske podsjetio je kako je Matica objavila dvije knjige koje su svojevrsna posveta 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva – faksimil drame Stjepana Miletića Kralj Tomislav koji je priredio Krešimir Nemec i Hrvatske kraljeve Vladimira Nazora koje je priredio on osobno. U predgovoru faksimilnog izdanja Nazorove zbirke čija se kompozicija zasniva na kronološkom slijedu hrvatskih vladara i kraljeva, od Ljudevita Posavskoga do Petra Svačića kojima su posvećene pojedine pjesme, Petrač je istaknuo kako su „Nazorovi Hrvatski kraljevi prepjevana, re-kreirana i rekonstruirana, izmaštana i domišljena povijest hrvatskoga naroda i njegovih narodnih vladara, banova i kraljeva, koja ipak počiva na određenim dostupnim historiografskim podacima, dokumentima i povijesnim vrelima.“
„Nazorovi Hrvatski kraljevi i danas, kad se „Zvonimirova lađa“, hrvatska država otisnula s tvrde sike i prestala nakon 900 ljeta biti političkom utopijom, svjedoče o vitalnosti Nazorove poetike koja je iznikla iz hrvatske nacionalne misli i historicizma i o neospornim vrijednostima njegove domoljubne poezije“, rekao je na kraju svog izlaganja potpredsjednik Matice hrvatske Božidar Petrač, zaključivši kako pripadamo povlaštenom naraštaju koji je ostvario ono što je Nazor naviještao.
Nazorove stihove nadahnuto je kazivao dramski umjetnik Tomislav Martić, a svojim glazbenim nastupom večer su oplemenili petrinjski glazbenici Sanda i Leon Bučar.
Uime Grada Petrinje, događaju su nazočile zamjenica gradonačelnice Tea Rambovsek Aleksić i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ana Aleksić Pezelj, a u ime Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka, Ivica Valent, ravnatelj Kulturno-povijesnog centra SMŽ.
OMH u Petrinji
Tekst i fotografije: Slađana Marković (portal53)
❌
◀
▶
Danijel Hrgić