Predstavljena nagrađena knjiga „Ribe, paklare i rakovi Banovine“

Sudionike predstavljanja na početku je pozdravila saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Petrinje Magdalena Komes. Istaknula je kako Petrinja ima izrazito bogato naslijeđe i u društvenom i povijesnom smislu, a ovaj današnji događaj nam pokazuje kako je isti slučaj i kada se radi o prirodnom bogatstvu te izrazila ponos zbog te činjenice. Čestitala je autorima knjige kao i Matici hrvatskoj naglasivši kako se nada da će ova knjiga biti i poduka i poticaj mlađim generacijama da nastave njegovati sve ovo što mi danas uživamo. Autorima i izdavačima čestitao je i Mihael Jurić, zamjenik sisačko-moslavačkog župana.

Predstavljanju je prisustvovala i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković koja je istaknula zadovoljstvo što može čuti više o sadržaju ove vrijedne knjige i potrebi zaštite prirodnih vrednota karakterističnih za ovo područje te o pravcima i mogućnostima održivog razvoja različitih projekata i programima poručivši kako se to ne može raditi bez poznavanja lokalne sredine. Ministrica je istaknula i lijepu suradnja znanstvenika, Matice hrvatske ali i samog ministarstva. Također se dotaknula teme proglašenja Zrinske gore regionalnim parkom rekavši kako su stručne podloge završene te je pred izradom geodetska podloga. Naglasila je kako Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ovo područje smatra osobito vrijednim te da ga treba zaštiti. Djelo koje sasvim sigurno može biti zanimljiv prilog i svjetskoj ihtiologiji, na lokalnoj razini ima višestruku važnost. Osim što dokumentira vrste riba, rakova i manje poznatih paklara koji su danas prisutni na području Banovine, ova knjiga osnažuje argumente Udruge „Zrinska gora“ Petrinja i još 15-ak lokalnih udruga u njihovim višegodišnjim nastojanjima za proglašenje Zrinske gore regionalnim parkom.

Uvodni osvrt na knjigu „Ribe, paklare i rakovi Banovine“ dao je jedan od njezinih autora, dr.sc. Zdenko Franić, predsjednik Udruge „Zrinska gora“ Petrinja: „Ovoj knjizi prethodile su godine i godine terenskog rada, pretraživanje arhiva, zatim sređivanje rezultata, pisanje radova, recenzije, ponovno prepravljanje, sve dok nismo došli do ovog djela za koje, bez lažne skromnosti, mogu reći da je ne samo sjajno, nego i veličanstveno. Ovo djelo će u području ihtiologije ući u svjetske baze podataka zbog toga što su u knjizi obrađeni takvi rezultati koji su zapravo rijetki za ovako ograničena i mala područja kao što je recimo Banovina. Opremanje i tiskanje knjige financirano je gotovo isključivo iz vlastitih resursa Ogranka Matice hrvatske u Petrinji i Udruge „Zrinska gora“.

Priprema knjige, osim samih autora, uključila je i brojne suradnike. Recenzenti knjige su prof.dr.sc. Radek Šanda iz Nacionalnog muzeja Češke Republike i prof.dr.sc. Marko Ćaleta s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Urednik knjige profesor Matija Bučar na promociji je otkrio kako su istraživanja obuhvaćena ovom knjigom krenula na pomalo neobičan način: „Kad smo dobili dojavu jednog našeg učenika i nekoliko građana da se u rijeci Petrinjčici nalaze neke zmijolike životinje, mi smo odmah pretpostavili da se radi o jednom paleozojskom svitkovcu, o jednoj vrsti koja je stara oko 200 milijuna godina i onda smo organizirali jedan trodnevni kamp u koji su se uključili naši studenti, naši učenici srednje škole i nas nekoliko entuzijasta. Tako je krenulo naše istraživanje paklara“, ispričao je među ostalim profesor Bučar. Istraživanja koja su krenula s vremenom su proširena i na druge vrste koje obitavaju u rijekama Banovine, a rezultati tih istraživanja objavljeni su u zapaženim znanstvenim radovima koji su predstavljeni na domaćim i međunarodnim kongresima. Logičan slijed bilo je objavljivanje knjige.

Jedan od autora knjige, dr.sc. Antun Delić, slatkovodni ihtiolog koji se bavi istraživanjem riba i paklara, na promociji je objasnio kako su među 48 vrsta opisanih u knjizi, paklare jedine koje spadaju u živuće fosile čija starost seže više od 200 milijuna godina unazad. Zmijolika, kružnousta životinjica bez peraja koju su sistematičari ranije svrstavali u razred riba, primitivni je predstavnik kralježnjaka i jedini predstavnik beščeljusnica na ovom prostoru. Zbog neobičnog, pomalo zastrašujućeg izgleda usnog otvora koji je ljude asocirao na jezivost pakla, ova je vrsta u hrvatskom jeziku dobila naziv „paklara“ . No, usprkos zastrašujućem imenu, prisutnost ove vrste u vodama zapravo je dobra vijest, jer ona je indikator čistoće voda, objasnio je Delić. Na promociji u Petrinji govorio je i dr.sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode i okoliša, također jedan od autora zastupljenih u knjizi.

Dopredsjednik Ogranka MH u Petrinji Davor Salopek, ujedno i grafički urednik knjige, zaključio je u svom izlaganju na kraju promocije: „Ova nova knjiga Ribe, paklare i rakovi Banovine svakog istinskog poštovatelja našeg prirodnog okruženja, ljepota ribljeg svijeta i njihova staništa, neće ostaviti ravnodušnim.

 OMH u Petrinji

Fotografije: Slađana Marković / SMŽ / Grad Petrinja

Izvori:

https://portal53.hr/udruga-zrinska-gora-petrinja-i-ogranak-matice-hrvatske-u-petrinji-predstavili-svoju-nagradenu-knjigu-ribe-paklare-i-rakovi-banovine/

https://petrinja.hr/predstavljena-knjiga-ribe-paklare-i-rakovi-banovine/

https://www.smz.hr/aktualno/11138-predstavljena-knjiga-ribe-paklare-i-rakovi-banovine