NA VJETROMETINI POVIJESTI - HRVATSKA KORABLJA SIGURNO BRODI

Krenimo od samog naziva Korablja Tišinić. Da nije bilo Hrvatske korablje, prve knjige u izdanju novoosnovanog petrinjskog ogranka Matice hrvatske 1971., u vremenu Hrvatskog proljeća, onda bismo danas sjedili u čardaku, a ne u korablji. Taj naziv za tradicijske katnice petrinjskog Pokuplja i sisačke Posavine, koji svoje značenje povezuje s Noinom korabljom, lansiran upravo u Matičinoj publikaciji, proširio se ovim prostorom i ljudi sve češće ove kuće nazivaju korabljama, bilo da su u obiteljskoj ili turističkoj uporabi.

U ovoj smo kući 3. travnja 2011. godine tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću predstavili djelatnost i sudionike u aktivnostima Ogranka MH u Petrinji. Tom prilikom izložili smo našu koncepciju o budućnosti domovine:

„…Budućnost Hrvatske ne može se graditi omalovažavanjem problematike, koju je netko uspio sagledati u perifernim prostorima zemlje, niti isisavanjem kreativnih potencijala regija i gomilanjem središnje pameti i moći, nego poticajima za kreativne pristupe na cijelom prostoru zemlje, kako u kulturno-duhovnoj, tako i gospodarskoj sferi.

Sveukupni razvoj, uvjereni smo, treba usmjeravati i razrješavati; uz očuvanje identiteta naslijeđenih prostora, oslanjanjem na karakter zajednice te selektivnim odabirom inovacija, primjerenih duhu naroda i mjerilu prostora. Takav bismo poželjni proces mogli nazvati održivim razvojem.

Ovaj pristup nadilazi lokalnu filozofiju jednog razorenog i opljačkanog hrvatskoga grada; principi održivog razvoja pretpostavka su i uporište za opstanak u globaliziranom svijetu.“

To je, uostalom, bio naš kredo i misao vodilja u svim poduhvatima na kojima smo sabirući snagu naših članova djelovali u kulturi Petrinje i šireg hrvatskog prostora.

U Korablji Tišinić održali smo i uspješno Savjetovanje o izdavaštvu Ogranka, 11. svibnja 2013. na kojem su sudjelovali predstavnici ogranaka MH od juga do sjevera Hrvatske: Osijek, Vis, Koprivnica, Garešnica, Petrinja, Križevci, Šibenik, Zagreb, Gospić, Daruvar, Nova Gradiška, Velika Gorica...

Okosnica rasprave bila su pitanja knjižnog izdavaštva ogranaka MH, promatrana u svjetlu skorog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Valjalo bi podsjetiti na slijedeći zaključak s toga skupa: „Bogatstvo u raznolikosti hrvatskih prirodnih, kulturoloških, povijesnih, zemljopisnih i inih vrednota, koje se može obuhvatiti izdavaštvom ogranaka Matice hrvatske, valjalo bi strukturirati tako, da pojedini djelić bude izraženi dio cjelovitog mozaika hrvatskog identiteta.

U tom cilju valjalo bi strukturirati izdavaštvo ogranaka, nipošto tako, da se ograniči sve ono bogatstvo pojedinačnih slučajeva, kakovo već imamo u godinama koje su iza nas, već da se tom bogatstvu postavi strukturalni okvir, koji će omogućiti jasnu komunikaciju, kroz koju će pojedinačni slučaj sinergijski sudjelovati u stvaranju cjelovite slike o Hrvatskoj.“

Predloženo je tom prilikom ujednačavanje naziva biblioteka u ograncima, kao što su: Zavičajna povijest, Zavičajna prirodna baština, Zavičajna kulturna baština, da se istodobno mogu tematski komparirati pojedina područja Hrvatske, odnosno, da se stvori sustavna podloga za cjelovite hrvatske sinteze.

Prisjetismo se i glazbene manifestacije Lipanjski zvuci. Pod starim tramima ove korablje, poslije službenih, natjecateljskih nastupa, orile su se spontano pjesme zborova, sudionika glazbene manifestacije Lipanjski zvuci, koju je više godina od 2008. do 2019. organizirao petrinjski ogranak. Ti nezaboravni post festumi stvarali su ozračje snažnog glazbenog suglasja s naglašenim težnjama, za ponovnim susretima.

Ovdje smo primili i naše vodstvo Matice hrvatske 2021. godine kada su nas na prvu godišnjicu potresa posjetili predsjednik g. Miro Gavran i cijelo Predsjedništvo iz Zagreba.

Ovdje su održavani i uspješni skupni susreti u sklopu realizacije Matičinih europskih projekata Za bolju Petrinju na jačanju otpornosti lokalne zajednice tijekom 2022. i 2023. godine.

 Na kraju, evo nas ovdje 16. prosinca, u jednom ugodnom društvu i toplom ozračju, i kao znak svih naših napora i uspjeha, svjedočeći o čvrstoj povezanosti Matice u Zagrebu i Matice u Petrinji, tajnik za ogranke MH g. Mihovil Antić predao je Nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski dr. sc. Dariji Alujević autorici knjige Mila Wod – prva hrvatska kiparica kojom je nagrađena na Godišnjoj skupštini MH u Zagrebu 2023.

Knjiga Mila Wod – prva hrvatska kiparica naša je velika ovogodišnja uspješnica, a valja spomenuti i sve ovogodišnje naslove, to su: Domagoj Vuković – Ponovno nastajanje grada (Zlatna povelja MH); Nikola Žarinac – Joševica i okolica u Domovinskom ratu; Štefica Šantić – Čarolija Božića; V.Krpan, I.Latinčić – Za bolju Petrinju; D.Bernić, V.Krpan, Z.Martinović – Petrinjski dani sjećanja. Ukupno šest objavljenih knjiga što je doista pravi pothvat, posebno ako se uzme u obzir uvjeti u kojima Ogranak radi.

Na krilima svih ovih dosadašnjih uspjeha, ali i spremnosti na rad, žrtvu i odricanje, očekujemo da nam i ovaj predblagdanski susret ojača stremljenja na održanju hrvatske kulturne samobitnosti, u svim potopima, kroz koje brodi Hrvatska korablja.

Davor Salopek