Izaslanstvo Matice hrvatske u povodu obljetnice potresa na Banovini obišlo Sisak i Petrinju te tamošnje ogranke Matice hrvatske

Piše Ida Hitrec

Sisačke i petrinjske ulice i zgrade tog je ponedjeljka, 27. prosinca prošle godine, ukrasio snijeg prikrivši još vidljive rane koje su tim gradovima nanijeli potresi 28. i 29. prosinca 2020. U povodu obljetnice izaslanstvo Matice hrvatske, predvođeno predsjednikom Mirom Gavranom, na poziv predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Sisku Tomislava Škrbića i predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Petrinji Vladimira Krpana, obišlo je oštećene gradove. Uz predsjednika u obilasku su bili i glavni tajnik Matice hrvatske Marijo Dominiković, gospodarski tajnik Ivica Nuić, Matičini potpredsjednici Damir Zorić i Mario Jareb, glavni urednik Vijenca Goran Galić i tajnica za ogranke MH Ida Hitrec.

Matičari s gradonačelnicom Petrinje Magdalenom Komes i njezinim zamjenikom Ivanom Prskalom

U obilasku Petrinje pokraj oštećenog kompleksa školske zgrade¸/ Snimio GORAN GALIĆ

Obilazak je započeo sastankom u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su izaslanstvo primili zamjenik župana Mihael Jurić i Mirjana Oluić, zamjenica župana iz redova srpske nacionalne manjine. Na sastanku se razgovaralo o stanju u županiji, o tijeku obnove i daljim planovima te o načinima na koje bi se pomoglo ograncima u Sisku i Petrinji, ponajprije osiguravanjem prostorija za njihov rad. Prostorije Ogranka Matice hrvatske u Sisku na adresi Rimska 9 zbog oštećenja od zemljotresa označene su crvenom naljepnicom te su neuporabljive, dok je zgrada u kojoj je bio ured petrinjskog ogranka, na adresi Trg dr. Franje Tuđmana 13, srušena.

Tomislav Škrbić i Miro Gavran u oštećenim prostorijama Ogranka Matice hrvatske u Sisku

Vladimir Krpan, Đurđica Vuković i Miro Gavran ispred mjesta gdje se nalazila srušena zgrada s uredom OMH u Petrinji

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran naglasio je da se i u najtežim vremenima ne smije zaboraviti na kulturu i obrazovanje i upoznao zamjenike župana s planovima obilježavanja 180. obljetnice Matice hrvatske u 2022, izrazivši vjeru da će obljetnička godina s novim vodstvom donijeti novi zanos i da će Matica, na temeljima bogate prošlosti, napraviti zaokret ka suvremenosti. Zahvalio je zamjenicima župana na otvorenosti za suradnju te ih je pozvao da Sisačko-moslavačka županija predstavi svoje programe i projekte u Palači Matice hrvatske.

U Petrinji su izaslanstvo primili gradonačelnica Magdalena Komes i njezin zamjenik Ivan Prskalo i upoznali ga s planovima obnove zaštićene povijesne jezgre Petrinje te izazovima s kojima se stanovnici Sisačko-moslavačke županije i Petrinjci i dalje suočavaju.

Da je energija iz zagrebačke središnjice iznimno važna, potvrdili su nam i predsjednici ogranaka u Sisku i Petrinji, vjerujući da će obećanja dana tijekom obilaska gradova i na sastancima biti ispunjena. Iako smo se u Zagreb vratili rastuženi prizorima oštećenih gradova i prostorija Ogranka Matice hrvatske u Sisku te činjenicom da prostorija Ogranka Matice hrvatske u Petrinji više nema, ipak smo, osnaženi optimističnim mislima koje smo razmijenili obilazeći gradove i razgovarajući na sastancima, učvrstili našu vjeru i odlučnost da ograncima Matice hrvatske u Sisku i Petrinji pomognemo u zadržavanju nepokolebljiva matičarskog duha i u osiguravanju prostora za rad, kako bi na temeljima našega zajedništva i dalje sudjelovali u kreiranju budućnosti Matice hrvatske, Siska i Petrinje.

* * *
Uz obljetnicu potresa donosimo pjesmu objavljenu u posebnom tematu sisačkoga časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi (Ogranak MH u Sisku, 2021) naslovljenu Potres(e)ne pjesme i proza, u kojemu su zastupljeni autori iz Siska, Petrinje i Zagreba, uz dopuštenje autora i glavne urednice časopisa Đurđice Vuković.

Mario Lovreković (Petrinja)

Koncert tužne publike

Ples zemljine kore nije započet visokim tonovima violine,
valcerom ili poetskom toplinom duševnih masnica,
naprotiv,
izrazio se tvrdim bas-dionicama metal-koncerta,
težinom oštrice giljotine koja odsijeca glavu kradljivca
i zatim udara o drveni okvir očuvan sasušenom krvlju prethodnika
osuđenih na smrt stoljećima ranije.
Koncert tužne publike započet je vrištanjem betona i ljudi,
rifovima iz blatnjavih žica nekoć čvrste cigle,
zvucima glasnih sirena koje nikada ne snivaju pod toplinom pokrivača
već vlastitim noćnim morama natapaju madrace zla i hladnoće.
Nitko nije pustio ni glasa na nepoznate tekstove, nitko nije aplaudirao,
jer pokreti postadoše uvučene ruke užasa u debelim kaputima tragedije.
Strah se skrio, tuga je pobijedila njegovu postojanost i posebnost,
preciznost pucanja u savršene mete pretvorila se u pobačaj,
u kolekciju preživjelih što još se tresu na sve moguće zvukove života,
jer pate umjesto da strahuju, ponovno tuguju za Petrinjom.
Koncert tužne publike započet je vrištanjem betona i ljudi,
povijest se vratila na bis, nepozvana, okrutna poput ubojice djeteta,
misleći da uši nisu predvorje osjetila sluha,
već da su samo ukrasi na kolajni izgubljenog vremena u tišini umiranja.

20. siječnja 2021,
u Budaševu