IV. VEČERI MATICE HRVATSKE ORAŠJE

Svečanu je akademiju pozdravnim riječima otvorio domaćin, predsjednik OMH u Orašju Željko Vukić. Potom se nazočnima obratio glavni tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić, koji je naglasio da su Matica hrvatska i Družba braće hrvatskoga zmaja godinu 2025. zajednički proglasili godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Izrazio je zadovoljstvo što su se Hrvati u BiH priključili obilježavanju ovoga grandioznoga jubileja.Potpredsjednik Matice hrvatske i predsjednik OMH u Vinkovcima Dražen Švagelj čestitao je organizatorima skupa istaknuvši vrlo dobru i plodonosnu suradnju između OMH u Orašju i vinkovačkoga ogranka MH.

Središnji dio svečane akademije predstavljalo je izlaganje predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića naziva „Povijest i značenje Matice hrvatske u znaku 1100. obljetnice prvog hrvatskog kralja Tomislava“. Na početku je Zorić istaknuo da izlaganje posvećuje osmorici znanih bosanskih franjevaca: fra Rafaelu Barišiću, fra Alfonsu Mariji Braliću, fra Josipu Dobroslavu Božiću, fra Krunoslavu Gubiću, fra Blažu Ikiću, fra Mirku Šestiću, fra Dobroslavu Nediću i fra Vjekoslavu Kuleševiću. „Tomislav je simbol otpora, snage i pobjede. On nama Hrvatima mnogo znači“ – kazao je Zorić dodavši: „Tomislav je, prema navodima Tome arhiđakona, bio prvi hrvatski kralj. Papa Ivan X. naziva ga Ljubljenim Kraljem Tomislavom i Kraljem svih Hrvata i Dalmacija. Da je to nesporna činjenica potvrđuje podatak kako se Tomislava 914. godine naziva Duxom (vojvodom, knežem), a 925. Tomislav je već „Rex Croatorum“ (kralj hrvatski). S time se slažu i znameniti hrvatski povjesničari Franjo Rački, Tadija Smičiklas, Ivan Kukuljević Sakcinski i Vjekoslav Klaić. Spominje ga također i Ljetopis popa Dukljanina, ali mu ime ne navodi bizantski car Konstantin Porfirogenet u svojemu djelu „De administrando imperio“. Najveći razlog tomu jest što je Tomislav kao sposoban i hrabar vojskovođa i vrlo vješt diplomat bizantski utjecaj vratio preko rijeke Drine. Zanimljivo je da Tomislav ima samo pučko slavensko ime, za razliku od Stjepana Držislava, Dmitra Zvonimira i Petra Krešimira koji imaju i kršćansko i narodno ime, no to nimalo nije zasmetalo Papu Ivana X., koji je priznavao njegovu zbiljsku moć u to doba.“ Na koncu izlaganja Zorić je dodao da nema razloga za dvojbe i prijepore kod nas Hrvata u vezi s našim prvim kraljem Tomislavom. On je legenda koju su nebrojeno puta ovjekovječili hrvatski književnici, graditelji i umjetnici i tako ga sačuvali za naša buduća pokoljenja.

Na ovome se skupu zbor „Adoro“ župe Tolisa pod ravnanjem Marije Nedić predstavio pjesmama „Vezak vezla Hrvatica mlada“, „Zemljo moja“ i „Bože čuvaj Hrvatsku“, dok je toliški KUD Kralja Tomislava izveo splet kola i pjesama Bosanske Posavine uz glazbenu pratnju Mateja Oršolića na violini i Ivana Vukića na šargiji. Naposljetku je toliški slikar Marko Pejić uručio sliku zboru „Adoro“ u povodu trinaest godina njegova djelovanja da bi potom Željko Vukić uručio zahvalnice i prigodne darove Damiru Zoriću, ministrici prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske Ani Andrić, Draženu Švagelju i Ivici Nuiću te zboru „Adoro“, KUD-u „Kralj Tomislav“ iz Tolise i Toliškim tamburašima. Ovu krasnu priredbu izvrsno je vodila Katarina Marošević.

Drugoga dana knjigu Suvremene migracije i opstanak nacije predstavio je autor Tado Jurić. Ovaj naš ugledni demograf primjerom je Hrvatske i Bosne Hercegovine pojasnio katastrofalno demografsko stanje na tlu Europe. Jurić je kao najveće probleme istaknuo velikosrpsku agresiju, suludi zapadnjački materijalizam, potrošačko društvo, stravično velik broj pobačaja, korupciju, klijentelizam, velik broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena i iseljavanje, dok je kao protutežu naveo pronatalitetne mjere, povratak iseljenika, uvoz kvalificirane radne snage i očuvanje vlastite kulture. Zajedničku imigracijsku politiku Europske unije drži posve pogrješnom i trebalo bi ju što prije dokinuti. Budući da su za demografiju ključne generacije, Jurić je rekao da bi prosjek rođene djece po ženi trebao biti 4,2 samo da bi se zadržalo sadašnje ionako loše stanje, koje se najbolje oslikava u školstvu, dok bi se eventualni porast stanovništva, danas posve nerealan, mogao dogoditi samo korjenitim promjenama državne politike spram obitelji i mijenjanjem svijesti pojedinaca kojima bi obiteljske vrjednote bile ispred svega.

Nakon predstavljanja Jurić je odgovarao na pitanja nazočnih među kojima bješe i glavna konzulica u konzulatu RH u Orašju Jadranka Modrić. U glazbenome dijelu nastupile su sestre Jelena, Matea i Marija Ilišević iz Donje Mahale s izvedbama pjesama „Dajem ti srce, zemljo moja“, „Ne dirajte mi ravnicu“ i „Ako ne znaš šta je bilo“.

Nedjeljko Nedić